Muhamed Tajib Okić, učitelj učitelja, učenjak i vizionar
Muhamed Tajib Okić, učitelj učitelja, učenjak i vizionar koji je izgradio turske teološke fakultete izuzetnog obrazovanja temeljenog na islamskoj vjerskoj nauci.
Piše: profesor Sabahudin Makić
Okić je svojim poznavanjem 14 jezika naučno djelovao u različitim poljima, a ponajviše u hadisu i tefsiru. Entuzijazam za izučavanje islamskih nauka uveliko je naslijedio od svojih predaka koji su u 14 generacija bili hatibi i imami u Sinan-begovoj džamiji u Jajcu.
Muhamed Tajib Okić rođen je 1902. godine u Gračanici. Njegov otac Mehmed Teufik efendija, svršenik jajačke rušdije i banjalučke medrese, bio je istaknuti alim i pomoćnik šejhul-islama, što je uveliko doprinijelo da vjerska naobrazba značajno djeluje na mladog Okića.
Nakon završetka medrese i Teološkog fakulteta, Muhamed Okić odlazi u Zagreb gdje stječe diplomu iz latinskog jezika i književnosti, a potom prelazi na Pravni fakultet u Beogradu gdje završava pravni studij.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata odlazi u Francusku gdje na Sorboni i Školi za orijentalne jezike u Parizu stiče diplome iz arapskog, perzijskog i turskog jezika. Doktorsku disertaciju brani na Fakultetu za književnost Univerziteta u Pragu, a zatim usavršavanje stiče na Zeytuna Univerzitetu u Tunisu, specijalizirajući arapski jezik i književnost.
Nakon godina nauke vraća se u Sarajevo, potom odlazi u Skoplje na Veliku medresu kralja Aleksandra prvog. Godine 1945. odlazi u Istanbul. Period u kojem je on došao u Tursku bio je ključni za izgradnju i afirmiranje akademskog pristupa nauci islama jer, po izjavi dr. Gormeza, Okić je bio ključna figura takvog gorostasnog poduhvata.
Bosanski alim jajačkih korijena, vizionar i entuzijasta, radi ono što mu je u krvi te osniva Katedru za hadis, fikh i tefsir, a u Ankari se 1949. godine osniva i prvi fakultet Ilahijat. Trenutno u Turskoj postoji oko 150 fakulteta na kojima se izučavaju islamske nauke, a sve vuku korijene iz ovog fakulteta.
Do svog preseljenja Okić je predavao tefsir i hadis na Fakultetu islamskih nauka u Erzumu. Godine 1977. preselio je na bolji svijet. Zbog tehničkih uslova nije uspio steći uslove za tursko državljanstvo, a bio mu je i zabranjen povratak u Jugoslaviju.
Pred svoju smrt je kazao: "Ja sam za Tursku učinio mnogo, a za svoju Bosnu ništa, molim vas ukopajte me u mojoj Bosni, možda ću mrtav nešto učiniti za svoju domovinu." Nakon mukotrpne borbe porodice, njegovi posmrtni ostaci su preneseni na mezarje Bare u Sarajevo. Allah ti se smilovao i uveo u Džennet, učenjaku učenjaka.
(Preporod.info)
