Radio i TV BIR: Specijalni program uživo iz Srebrenice povodom 30. godišnjice genocida

Media centar Islamske zajednice ove godine realizira program uživo 9, 10. i 11. jula u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a Srebrenica.

Studio BIR televizije postavljen je u Memorijalnom centru Potočari, a voditelji ovogodišnjeg specijalnog programa su Merima Uzunalić i Haris Ahbabović.

Večerašnji sagovornici voditeljice Merime Uzunalić govorili su o Srebrenici u umjetnosti.

Prvi gost Specijalnog programa u Potočarima bio je književnik Mirsad Mustafić, rođeni Srebreničanin, koji je o svom gradu napisao čak 21 knjigu.

O svom gradu danas, Mustafić je kazao da je Srebrenica prazan grad, da su ga pojedini i zaboravili, ali da se Srebreničani rado vraćaju u njega.

– Ja sam posve uvjeren da suživota u Srebrenici može biti. Vraća se povjerenje među ljude, s onima s kojima se može. Siguran sam, kada ne bi svaki dan Milorad Dodik i srpski političari pljuvali međunacionalni otrov i sijali mržnju prema Bošnjacima, da bi se ovdje veoma fino i normalno živjelo. I danas je s bezbjednosnog aspekta posve normalno da se živi. Naravno, siromaštvo je jedna od konstanti, kao i nezaposlenost, pa stoga mladi, iz jednog i drugog korpusa, odlaze – dodao je Mustafić.

Drugi sagovornik bio je Denis Džidić, izvršni direktor BIRN, koji je govorio o animiranom filmu o Fahrudinu Muminoviću, koji će večeras biti prikazan.

Džidić je također spomenuo i film "Samir Mehić-Bowie" koji je premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu.

– Rad na filmu "Samir Mehić-Bowie" je bio stvarno izazovan, ali, rekao bih, s druge strane, i nevjerovatno olakšan. Olakšan time što smo imali nevjerovatnu ekipu posvećenih ljudi iz BIRN-a Bosne i Hercegovine i Memorijalnog centra u Srebrenici, koji su, prije toga, dvije godine radili zajedno na projektu koji se zove "Životi iza polja smrti", gdje smo intervjuisali stotinu osoba po metodologiji oralne historije, kako bismo pomakli priču o genocidu u Srebrenici, da ne pričamo samo o najtežim stvarima koje su ti ljudi preživjeli 11. jula i stratištima koja su se dešavala 13, 14. i 15. jula, nego da pokažemo upravo živote ljudi kojih više nema, kao jedan način borbe protiv negiranja genocida – kazao je Džidić.

U kontekstu tog projekta, kako je dodao, intervjuisan je i Faruk Smajlović, koji je član benda Inat te najbolji prijatelj Samira Mehića i koji je cijeli rat, koji nije proveo u Srebrenici, preko Crvenog krsta dobijao pisam od Samira.

– Rekao bih da, koliko je bilo teško uraditi jedan film koji ima elemente igrane scene, toliko i nije bilo teško, zato što su pisma nevjerovatna. Samir Mehić je nevjerovatan umjetnik. Njegovi stihovi, njegove riječi, način na koji on piše su nevjerovatni – istakao je Džidić.

Zadatak svih nas mora biti da gradimo bolju budućnost, ukoliko želimo imati državu, dodao je on.

Jedan od večerašnjih sagovornika u programu uživo bio je i Ahmed Mehmedović, autor knjige "Srebrenica – ožiljci", koji se prije nešto više od 10 godina vratio u Srebrenicu i danas radi u Memorijalnom centru.

Kako je kazao, njegova knjiga nastala je kao zbir svjedočenja žrtava koje je godinama prikupljao.

Istakao je kako je svjedoka genocida godinama sve manje, ali da nastoji bilježiti sve njihove priče.

– Knjiga ima 315 stranica i na kraju knjige naveo sam otprilike ljude koji su mi pomogli s informacijama i tu je oko stotinu imena. Uvijek kažem, ovakve knjige, pisanje – sve su to fragmenti genocida. Jako je  teško obuhvatiti sve. Ali, evo, nastojao sam kroz knjigu da se, prije svega, posvetim i periodu prije genocida, s obzirom na to da je to tema o kojoj se veoma malo govori, da je genocid zapravo počeo 1992. godine, a da je u julu 1995. doživio samo kulminaciju i završni čin – kazao je.

Prvi dio knjige posvetio je osnovnim historijskim činjenicama o periodu od 1992. do 1995. godine, od početka rata, proglašenja sigurne zone, pa do pada Srebrenice.

– Dio sam posvetio u tom prvom dijelu i ubijenoj djeci Srebrenice do jula 1995. i tu se nalaze podaci o oko 143 djece, imenom i prezimenom, s osnovnim informacijama, izjavama preživjelih članova porodica čija su djeca ubijena do jula 1995. u "zaštićenoj" zoni Srebrenica – dodao je Mehmedović.

Posljednji sagovornik bio je Azir Osmanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica, koji je govorio o radu ovog centra i njegovoj ulozi na očuvanju priča o žrtvama genocida u Srebrenici.

Posebno je istakao značaj prikupljanja ličnih stvari žrtava genocida u Srebrenici.

– Kada smo počeli taj projekat prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida u Srebrenici, odredili smo neka dva pravca – kako i na koji način ih prikupljati. Jedan je da smo pozvali majke i ostale bliže članove porodice da, ukoliko imaju neke predmete od svojih najmilijih, da ih doniraju za trajno očuvanje u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. U ovih proteklih pet godina prikupili smo na stotine takvih predmeta. To je izuzetno složen proces, jer je nekada zaista teško majkama i drugim članovima porodice da se odvoje od tih predmeta, jer to je neka posljednja uspomena na njihove najmilije – kazao je Osmanović.

Istakao je, također, i da većina njih, zapravo, prepoznaje rad Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari i njegovu ulogu u kulturi sjećanja i čuvanja tih predmeta kao dokaza da su ti ljudi postojali.

– Jer, oni koji negiraju genocid u Srebrenici, ponekad idu čak toliko daleko da pokušaju kazati da ti ljudi nisu ni postojali. Drugi način prikupljanja tih predmeta jeste ovaj moj terenski rad, gdje ja odlazim na lokacije kroz šume kuda se kretala kolona Marša smrti, tamo pronalazimo lične predmete i donosimo ih ovdje u Memorijalni centar – kazao je Osmanović.

Također, u programu uživo gledaoci su imali priliku vidjeti i dolazak tabuta s posmrtnim ostacima žrtava genocida i uključenje novinara Nedima Gondžića koji je prenio dio atmosfere iz "Fabrike akumulatora", gdje su tabuti pristigli.

Media centar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini će i naredna dva dana realizirati specijalne programske sadržaje uživo iz Potočara. 

U petak, 11. jula, dženazu namaz za sedam identificiranih žrtava genocida predvodit će reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

(Preporod.info)