Muftija Kudić u džematu Vrnograč: Vjernici su nasljednici i kreatori dobra u društvu

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, danas je održao hutbu i predvodio džuma-namaz u džematu Vrnograč, Medžlis Islamske zajednice Velika Kladuša, a povodom rekonstrukcije džamije u ovom džematu i devedeset godina od prvog otvorenja. Muftija Kudić je govorio o istinskom nasljedstvu koje vjernici trebaju težiti, a to je naslijedstvo  dženneta, koje je obećano onima koji ispune deset osobina opisanih u početku sure El-Mu’minun.

Te osobine obuhvataju skrušen namaz, čuvanje jezika, davanje zekata, moralnu čistoću i ispunjavanje amaneta, jer one oblikuju pojedinca i uređuju zajednicu. Pravi uspjeh nije prolazan dunjalučki dobitak, već život prema tim vrijednostima koje vode Allahovoj milosti i ulasku u Džennet.

Hutbu muftije Kudića prenosimo u cjelosti:

U našem jeziku postoji riječ koja označava nasljedstvo, odnosno nasljeđivanje imovine, a koju smo preuzeli iz vremena Osmanlija. Kada neko preseli s ovoga svijeta, često se može čuti rasprava o tome koliko je iza njega ostalo varisa – nasljednika koji će preuzeti njegovu imovinu. Većinu onoga što koristimo kao opće dobro naslijedili smo od drugih: od svojih predaka smo preuzeli imanja i sva dobra koja danas posjedujemo.

Tako ste i vi u ovom džematu naslijedili jedan veliki i poznati džemat. Već devedeset godina ovdje se čuje ezan, a džematlije se redovno okupljaju na džuma-namazu. To je veliko priznanje ovom imamu i svim imamima koji su ovdje djelovali prije njega, kao i samom džematu i Medžlisu Velika Kladuša.

Međutim, danas želim govoriti o onim nasljednicima koji će naslijediti Džennet i posebno mjesto u njemu – Firdevs.

أُو۟لَٰٓئِكَ هُمُ ٱلْوَٰرِثُونَ ٱلَّذِينَ يَرِثُونَ ٱلْفِرْدَوْسَ هُمْ فِيهَا خَٰلِدُونَ
„Oni su dostojni nasljednici, koji će Džennet naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti.“

Poslanik, a.s., je rekao: „Allah mi je objavio deset ajeta koje, ako neko primijeni – ući će u Džennet.“
Aiša, r.a., kada su je upitali kakav je bio Poslanik, a.s., navela je ovih deset ajeta rekavši da je njegov moral i njegova ćud bila u skladu s njima.

Ulazak u Džennet predstavlja najveći uspjeh, jer su svi naši uspjesi na dunjaluku prolazni. Na ovom svijetu svaki uspjeh, ako nema za cilj da nas promijeni i približi dragom Allahu, postaje nam vrlo brzo teret i iskušenje. Allah, dž.š., opisao uspješne kao one koji su vjernici i nasljednici Dženneta.

Poslanik Muhamed, a.s., je rekao: „Svako od vas ima dva već određena mjesta na Ahiretu: jedno u Džennetu i jedno u vatri. Ako umre pa uđe u vatru, stanovnici Dženneta naslijedit će njegov položaj.“

Ovaj hadis ulijeva nadu, ali i nosi prijetnju; nadu, jer je svakom čovjeku data prilika i ponuđena mogućnost da uđe u Džennet, a prijetnju – kada čovjek zbog nevjerstva i griješenja ne uđe u Džennet, njegovo mjesto naslijede oni koji su vjerovali i činili dobra djela. U Džehennemu, za svakog ko nije vjerovao i ko je ustrajao u grijehu, postoji pripremljeno mjesto. Allah, dž.š., kaže:

قَدْ أَفْلَحَ ٱلْمُؤْمِنُونَ ٱلَّذِينَ هُمْ فِى صَلَاتِهِمْ خَٰشِعُونَ

„Ono što žele – vjernici će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju.“

Odmah na početku Allah, dž.š., naglašava da su vjernici uspješni i da će postići ono što žele – ako u svojim namazima budu skrušeni. Islamski učenjaci ovo objašnjavaju kao obaranje pogleda u namazu, usmjerenost i potpunu predanost, tako da oči ne prelaze mjesto obavljanja sedžde. Ne može čovjek biti skrušen u namazu ako u srcu nema poniznosti i ako se ne usmjeri iskreno prema Uzvišenom Gospodaru, dajući namazu prednost nad svim drugim stvarima. Tada namaz postaje odmor i potreba. Poslanik, a.s., je govorio da je namaz radost njegovih očiju.

وَٱلَّذِينَ هُمْ عَنِ ٱللَّغْوِ مُعْرِضُونَ

 „…i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju.“

Teško je danas naći one koji se klone bespotrebnog govora i izbjegavaju društvo i mjesta koja im ne donose nikakvu korist. Možda bismo očekivali da su poslije namaza vjernici opisani posebnim ibadetima, ali dovoljno je da čovjek ostavi ono što ga se ne tiče. Danas ljudi manje izravno komuniciraju, ali komunikacija zato postoji preko raznih platformi. Kao što će čovjek odgovarati za svaku izgovorenu riječ, tako će odgovarati i za svaku napisanu riječ, za svaki „lajk“ i svaku podršku u grijehu.

وَٱلَّذِينَ هُمْ لِلزَّكَوٰةِ فَٰعِلُونَ

„… i koji milostinju udjeljuju.“

Nakon što uspostavimo ispravan odnos prema Bogu i klonimo se bespotrebnog govora, naše djelovanje treba biti usmjereno prema drugima. Zekat na imetak je neophodan za uspostavljanje socijalne pravde. On je bio obavezujući i prije propisivanja nisaba. Najslikovitiji prikaz zekata nalazimo u suri El-En‘am, gdje Allah, dž.š., kaže: „I dajte na dan žetve i berbe ono što drugi pravo imaju.“
Mi često zaboravljamo da je zekat pravo onih kojima pripada. Zekat ne čisti samo imetak, nego i dušu od prljavštine, jer potpun vjernik je onaj koji očisti svoju dušu i moralno i materijalno.

وَٱلَّذِينَ هُمْ لِفُرُوجِهِمْ حَٰفِظُونَ

„… i koji stidna mjesta svoja čuvaju“

Kur’an ovdje suptilno pojašnjava da se treba čuvati nemorala, zinaluka i svega što tome vodi. Ovo znači izgrađivati svijest o čednosti i ne dozvoliti da čovjek sebe dovede u situaciju u kojoj neće moći sačuvati moral. Upotrebljena je riječ „čuvari“ – to su oni koji bdiju da se nemoral ne širi, znajući da, ako sačuvaju sebe, time čuvaju i svoje porodice. Iskustvo nas uči da kada se čovjek prepusti nemoralu, tada otvara vrata šejtanu da djeluje u cijeloj porodici. Ovaj nas ajet podsjeća da je stid dio imana, a kada nestane stida, nestaje i časti i dostojanstva pred Bogom i ljudima. Poslanik, a.s., prema predajama, bio je stidljiviji od djevice u njenim odajama.

وَٱلَّذِينَ هُمْ لِأَمَٰنَٰتِهِمْ وَعَهْدِهِمْ رَٰعُونَ

„I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu.“

To su osobe koje, kada im se nešto povjeri, to povjerenje čuvaju i svaki dogovor ispune. Nekada se to razumijevalo kao čuvanje povjerenih stvari, ali danas ima mnogo širi kontekst – i u svakodnevnoj komunikaciji i u društvenim odnosima. Ovaj ajet implicira uređenje odnosa u zajednici, prelazeći okvire samo vjerske zajednice.

Uspjeh vjernika zavisi od njegovog odnosa prema Uzvišenom Gospodaru. Za uspjeh i pojedinca i skupine vjernika neophodne su sve ove karakteristike. Allah, dž.š., počeo je ovaj niz s namazom i završava ga namazom:

وَٱلَّذِينَ هُمْ عَلَىٰ صَلَوَٰتِهِمْ يُحَافِظُونَ

„I koji molitve svoje na vrijeme obavljaju.“

Može se prevesti i kao: „oni koji bdiju nad svojim namazima“ – od toga da prate namaska vremena, da ga ne izostavljaju niti odgađaju do isteka vremena, pa do toga da ga nakon obavljanja čuvaju znajući da su stajali pred Uzvišenim Gospodarom. Svrha namaza i jest da nas oplemenjuje i odvraća od griješenja i činjenja nevaljalih djela.

Draga braćo!

Spomenuti ajeti predstavljaju putokaz za svakog vjernika. Oni nas uče da je pravi uspjeh u skrušenom namazu, čuvanju jezika, davanju zekata, moralnoj čistoći i ispunjavanju amaneta. To su svojstva koja grade pojedinca, porodicu i cijelu zajednicu. Ako želimo biti od onih koji će naslijediti džennet, onda ove osobine ne smiju biti samo opis iz Kur’ana, nego naš svakodnevni način života. Neka nas Allah, dž.š., učini od onih koji bdiju nad svojim ibadetima, koji imaju čista srca i iskrene namjere, i od onih koji će, uz Njegovu milost, postići najveći uspjeh – ulazak u Džennet.

(Preporod.info)