Mostar: Promocija knjiga Hasana Nuhanovića "Zbjeg" i "Pod zastavom UN-a"

Na poziv Kulturnog Centra Mostar-Sjever sinoć je u Društvenom domu "Vrapčići" mostarskoj publici svoje dvije autorske knjige predstavio Hasan Nuhanović. "Zbijeg" i "Pod zastavom UN-a" u metaforičnom smislu predstavljaju i dvije misaono spoznajne krajnosti razmjera genocida počinjenog u Srebrenici.

Promocija je upriličena je u širem kontekstu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. U knjizi "Zbjeg" Nuhanović opisuje unutrašnju borbu nade i očaja dok u drugoj "Pod zastavom UN-a" faktografski oslikava bešćutnost Međunarodne zajednice pred čijim očima je počinjeni masakri planetarnih razmjera.

Obje knjige govore o ljudima u i oko Srebrenice, ljudima čiji likovi i sudbine ne blijede i neizbrisivi su uz kolektivne memorije stoga Nuhanović svakom novom promocijom u bosanskohercegovačkim gradovima živim slikama i sjećanjima dopunjava njihov sadržaj.

– Vjerovatno autor svake knjige ima dilemu o tome da li je trebao nešto drugačije napisati. Pisanje knjige je samo po svemu dinamičan, živ proces koji ima neka svoja pravila koja se sama nametnu. Kod knjige "Zbjeg" prizivam svoja sjećanja, slike iz prošlosti i prenosim ih u tekst, u štivo – naglasio je Nuhanović.

Knjigu "Pod zastavom UN-a" Nuhanović je uradio na temelju postojeće arhivske građe i ličnog poznavanja situacije.

– Prije svega dokumenata koja govore kako je Međunarodna zajednica, kako su Ujedinjene nacije dopustile i prepustile da se to dogodi jula 1995. godine i mislim da je to zato vrlo važna knjiga. Postoje neke druge knjige, ali uglavnom stranih autora na tu temu, a što se tiče naših autora nisam naišao do sad na knjigu te vrste gdje su dokumentovani ti događaji na taj način – pojašnjava autor.

U sadržaju ove dvije žanrovski različite knjige dominantna je emocija, kao identifikacijski kod, u prvoj je ona naglašena a u drugoj potpuno prešućena, odnosno potisnuta u refleksivnost samog čitaoca, što na svojstven način čini i umjetnički vrijednim djelima.

"Zbijeg" u suštini ima formu romana, ali nije roman.

– Roman je u većini slučajeva izmišljena fikcija, međutim, u knjizi "Zbjeg" ništa nisam izmišljao, samo sam prizivao te događaje iz prošlosti i pretvarao ih u štivo. Emocije su, naravno, igrale važnu ulogu, dok u knjizi "Pod zastavom UN-a" nema emocija. Tu sam svjesno i namjerno to štivo lišio emocija, upravo da bi bilo što relevantnije jednom čitaocu koji pokušava da dođe do objektivnih fakata, informacija o tim događajima – dodao je.

Nuhanović je svjestan sudbinskog emaneta da svake godine sebi najprije a potom i cijelom svijetu pred godišnjicu genocida u Srebrenici iznova treba objašnjavati kako i zašto je počinjen genocid i s tim se izazovima iznova i iznova suočavati.

– Kad me to pitaju, zaista vam mogu reći da jedino ja sam znam kako se nosim s tim. Ne vjerujem da to nekome mogu objasniti, ni pojasniti. Jedan dio tog problema, opteretio je i moju suprugu i kćerku i njeno odrastanje, pa i prijatelje i rođake. Ipak, čovjek mora da pronađe način da se s tim nosi i da se osvrne i na druge koji su preživjeli slične ili gore stvari. Često spominjem u ovom kontekstu majke koje su izgubile jednog ili više sinova s kojima se nikad ne mogu porediti – kazao nam je Nuhanović.

Govoreći o motivima pisanja i promoviranja knjiga naglasio je da je svjestan emaneta kojeg nosi i da su njegove knjige samo jedan mali dio onoga što smatra svojom obavezom zbog istine i pravde kojima je svjedočio kako se zlo i genocid nikada nikome i nigdje ne bi ponovili.

(Hasan Eminović/Preporod.info)