Obilježena 23. godišnjica zločina nad Bošnjacima u Kalinoviku

Tužna povorka je položila cvijeće i na Mehkim brdima i pored ostataka Tuzlakove štale, lokacija na kojima su nakon rata  pronađene masovne grobnice sa tijelima civila zarobljenih 1992. godine.

U Kalinoviku su, osim domicilnog stanovništva, ubijani i stanovnici Trnova, Foče, Nevesinja i Gacka.

"Ubijanje na kućnom pragu, livadi, otimanje iz ruku majki, ubijanje djece od 12 godina i staraca od 98 godina dio je onoga što većina zarobljenih Bošnjaka nije preživjela. Oni koji su preživjeli svjedoče da su prije 23 godine molili komšije da im pomognu. Niko od njih nije htio“, istaknuto je na skupu pred školom koja je prije rata nosila naziv „Miladin Radojević“.

Prema riječima člana Kolegija direktora Instituta za nestale osobe u BiH Amora Mašovića, koji je prisustvovao komemoraciji, u kalinovačkoj općini bošnjačko stanovništvo je desetkovano.

„Vrlo je važno da se na ovaj način obilježavaju događaji iz perioda agresije na RBiH. U ovoj općini bošnjačko stanovništvo je desetkovano. U osnovnoj školi je bio logor za muškarce, žene, djecu, mjesto gdje su vršena silovanja žena i djevojaka. Sad smo u barutnom magacionu odakle su u nepoznato odvedene desetine Bošnjaka sa ovog područja", kazao je Mašović.

Kazao je kako su od ukupno 122 žrtve pomenutih zločina do danas pronađeni posmrtni ostaci njih 79, dok se traga za 43 žrtve, kako je kazao  Mašović, "na najzvjerskiji način ubijene na lokalitetu Tuzlakove štale, gdje su tragovi zločina pokušali da se uklone paljenjem te štale“.

Porodice žrtava su u poslijeratnom periodu suočene sa preprekama na putu pronalaska posmrtnih ostataka svojih srodnika, te opstrukcijama opštinskih vlasti da na prostoru Barutnog magacina izgrade Memorijalni centar u znak sjećanja na žrtve zločina. Opština Kalinovik godinama ignorira odluku visokog predstavnika Valentina Incka da se u tu svrhu Udruženju „Istina Kalinovik 92“ dodijeli 21.000 kvadratnih metara zemljišta iz kompleksa koji pripada neperspektivnoj vojnoj imovini.

„U više navrata smo pokušavali dobiti urbanistčku saglasnost. Mi više nismo u mogućnosti da se dalje borimo s njima, jer oni nalaze razloge koji nisu bitni. Komisija Vijeća ministara BiH je nama dodijelila ovaj prostor, ali opština ne želi pomoći Udruženju jer bi tako priznali zločin koji se dogodio na ovom prostoru“, kaže Samir Vranović, predsjednik Udruženja.

U procesima u Haškom tribunalu i pred Sudom BiH dokazano je postojanje logora i brojni zločini nad stanovnicima Kalinovika, a izvršiocima Sud BiH do sada je izrekao ukupno 68 godina zatvora.
(AA)