FIN UNSA: Održan međunarodni panel o izazovima i novim perspektivama savremenih islamskih studija

Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu (FIN UNSA) danas je održana međunarodna panel-diskusija pod nazivom "Savremene islamske studije: Izazovi i nove perspektive".

Panel je organizovan u saradnji s Fakultetom za islamske studije Univerziteta Hamad bin Halifa (CIS HBKU) iz Dohe, a okupio je istaknute univerzitetske profesore, istraživače i stručnjake iz islamskih studija.

– Polje islamskih studija doživjelo je značajne transformacije u posljednjim decenijama koje su bile oblikovane historijskim dešavanjima te promjenjivim društvenim i intelektualnim kontekstima muslimanskih društava. Cilj panela je pružiti prostor za raspravu o tome kako islamske studije mogu efikasno balansirati između klasičnih tekstova i savremenih konteksta, integrirajući historijsko znanje s potrebama savremenog društva – istakli su, između ostalog, organizatori.

Ponuditi relevantne odgovore

Uvodna obraćanja su imali dekan Fakulteta Mustafa Hasani te dekan spomenutog fakulteta islamskih studija iz Katara Recep Şentürk.

Dekan Hasani je podsjetio na višemjesečnu pripremu ovog panela, naglasivši njegov značaj za Fakultet kao priliku za “kreiranje novog prostora za dijalog i saradnju među akademskim institucijama.”

– Savremena vremena otvaraju nova pitanja koja zahtijevaju naš kontinuiran angažman. Moramo ne samo identificirati i razumjeti kompleksnosti s kojima se susrećemo već ponuditi relevantne odgovore i rješenja. Uvjereni smo da islamska obrazovna institucija koja ne prati savremena kretanja i najnovija dešavanja rizikuje marginalizaciju, bez obzira na svoju historijsku baštinu ili postojeći ugled – istakao je dekan Hasani.

Ovom prilikom je ukazao upravo na baštinu i primjer vizije Gazi Husrev-begovog vakufa, koju karakteriše obrazovanje utemeljeno na islamskim naukama, odnosno zahtjevima vremena.

– Vjerujem da će naša današnja rasprava biti prilika za razmjenu znanja i iskustava te da ćemo svi imati koristi od ovog značajnog skupa – kazao je, pored ostalog, dekan Hasani.

Civilizacija metoda

Dekan Şentürk je u svome obraćanju podsjetio da pojam islam podrazumijeva dvije stvari: religiju i civilizaciju te su, stoga, obje predmet proučavanja islama. Potom je, u kontekstu samog proučavanja islama, naglasio da muslimansku civilizaciju karakterište metod. Potcrtao je da su muslimanski učenjaci utemeljili metode kroz oblasti usulul-hadis i usulul-fikh.

Razvoj metoda u oblasti hadisa, što je, također, specifikum u odnosu na druge civilizacije, pomogao je u očuvanju autentičnosti tradicije. Isti slučaj je i s metodom u oblasti fikha, istakao je podsjetivši da je to bio i podstrek idžtihadu. Stoga je i naglasio da je nužno prepoznati ove doprinose muslimanske civilizacije i primijenjivati te metode, odnosno postići obnovu (tedždid) u tom pogledu, a ne obnovu radi prilagođavanja.

– To je nužno potrebno ummetu ne bi li odigrao svoju globalnu ulogu, a ta uloga je pružiti alternativu svijetu. Možemo je ostvariti samo ako ponudimo alternativu čovječanstvu, a ne da prilagođavamo islam neutemeljenim i pogrešnim idejama. Naš konačni cilj je oživljavanje islama kao otvorene civilizacije, a Bosna je dobar primjer islama  kao otvorene civilizacije. Allahov Poslanik, a. s., je ustanovio islam kao otvorenu civilizaciju u Medini, gdje su Jevreji, kršćani, pa čak i mnogobošci živjeli zajedno. Obnova islama nije potreba samo muslimana, nego cijelog čovječanstva - zaključio je Şentürk.

Višeslojnost kao nova paradigma

Prvu sesiju pod nazivom Interdisciplinarnost i integracija društvenih nauka je otvorio upravo on govoreći o višeslojnosti kao okviru za razumijevanje znanja kroz različite discipline. Prije svega, naglasio je kritiku eurocentrizma i potrebu za njegovim prevazilaženjem.

– Način da prevaziđemo eurocentrizam je da dekoloniziramo naš obrazovni sistem. Čak i na Zapadu ljudi postaju svjesni da je eurocentrizam veliki problem u njihovom mišljenju i nastoje da ga prevaziđu. Mi proučavamo našu religiju iz eurocentrične perspektive, što je veliki problem. Ako želimo prevazići eurocentričnu perspektivu, trebamo imati vlastite metode – kazao je Şentürk.

U nastavku je govorio o kvalifikaciji teorija na jednoslojne i višeslojne. Istakavši da su, naprimjer, materijalizam, idealizam ili pozitivizam jednoslojne i redukcionističke te im se višeslojne suprotstavljaju, a one uključuju više nivoa realnosti, odnosno znanja i metoda, gdje se, primjera radi, egzistencija ne svodi tek na materijalni aspekt.

U nastavku je pojasnio da višeslojnost ima tri fundamentalne komponente: višeslojnu ontologiju, višeslojnu epistemologiju i višeslojnu metodologiju. Pri tome je naglasio da je riječ o davno uspostavljenoj terminologiji u okviru muslimanske interpretativne tradicije.

– Ova višeslojna perspektiva nudi jednu paradigmu u društvenim naukama, humanistici, islamskim naukama i filozofijama, koja nam omogućava paradigmatsku promjenu. Ova je promjena potrebna ne samo muslimanima, već i čitavom svijetu, jer ljudi također osjećaju nedostatke sadašnjih podjela, binarnih opozicija, materijalističkih, idealističkih, objektivnih ili subjektivnih perspektiva. Jedna od njenih važnih socijalnih implikacija jeste da nam pomaže povezati različite škole mišljenja i podstiče međusobnu toleranciju. Ja to nazivam diversifikacijom znanja – kazao je, pored, ostalog Senturk.

Takav pristup, prema njegovom izlaganju, bi doprinio nedostajućem pluralizmu širom svijeta.

Istinska interdisciplinarnost

Uslijedilo je izlaganje prof. dr. Aida Smajića (FIN UNSA), koji je ukazao na kompleksnost interdisciplinarnosti te da u praktičnoj primjeni često nije riječ o istinskoj interdisciplinarnosti, već tek o multidisciplinarnosti pri čemu se jednostavno prezentira sadržaj iz više disciplina.

U pogledu islamskih studija, interdisicplinarnost i integracija s drugim naukama imaju akademsku i praktičnu dimenziju, istakao je profesor Smajić dodavši da praktični nivo interdisciplinarnog pristupa podstiče holističko razumijevanje savremenih pitanja. Posljedično, to pomaže boljem razumijevanju složenih procesa i stvarnosti u društvu.

– Interdisciplinarne metode, naprimjer, pomažu smjestiti islamske tekstove i tradicije unutar njihovog sociokulturnog i historijskog konteksta, čime se islamska misao može na pravi način kontekstualizirati. Slično tome, integracija društvenih disciplina s islamskim studijama može produbiti naše razumijevanje etike, seksualnosti, razvoja, mentalnog zdravlja među muslimanskom omladinom, islamske psihologije, traume i budućnosti omladine, društvenih promjena u muslimanskim zajednicama, islamskih obreda i praksi u različitim muslimanskim kulturama. Također, izazovi poput političkog djelovanja, rodnih modela među muslimanima, žena i ženskih uloga u islamskoj tradiciji – to su samo neki primjeri koji zahtijevaju integraciju i interdisciplinarni razvoj. Dakle, sve te teme zahtijevaju istinsko nastojanje da se dođe do autentične interpretacije izvora – kazao je, između ostalog, profesor Smajić.

Razvoj islamskih studija u kontekstu

Panelisti druge sesije su bili su dr. Ibrahim Zein (CSI HBKU), muftija sarajevski i profesor akaida na FIN-u dr. Nedžad Grabus i dr. Mutaz el-Hatib (CSI HBKU).

Dr. Zein je govorio o izazovima u savremenim islamskim studijama, strategiji i pravcima njihovog razvoja.

U kontekstu islaha i tedždida u islamskim studijama dr. Zein naglašava potrebu za posmatranjem njihove primjene na terenu, s obzirom na imperative da znanje mora biti korisno. U nastavku se fokusirao na nekoliko strateških odrednica: jezik, integraciju znanja te jezik univerzitetskih kurseva.

– Najvažniji jezici su, naravno, arapski i engleski, kao i maternji jezik države u kojoj se nalazi fakultet islamskih studija, gdje se islam treba proučavati upravo u toj određenoj zemlji. Lokalni nacionalni jezik veoma je važan u ovom pogledu. Učenje i proučavanje islama mora biti na arapskom, na engleskom, ali i na nacionalnom jeziku; ipak primarno na arapskom jeziku – kazao je, između ostalog, dr. Zein.

U nastavku je naglasio da se u okviru univerziteta bilo da su sekularni ili islamski moraju uvesti i opšteobrazovni kursevi.

– Potrebno je napisati udžbenike iz islamske perspektive, koja je po mom mišljenju univerzalistička perspektiva. Knjige koje se sačine trebaju biti korištene u podučavanju na svim univerzitetima u svijetu, jer nisu eurocentrične, niti nastaju iz kolonijalnog iskustva učenja ljudi na jugu. U ovom trenutku ne govorimo samo o dekolonizaciji znanja, nego o generiranju novog znanja. Ako govorite samo o dekolonizaciji znanja i ne ponudimo alternativu, ljudi će vam na kraju reći da ste vrlo destruktivni i da ne nudite ništa konstruktivno – kazao je.

Također, važnim je istakao i bavljenje pitanjima umjetne inteligencije.

Osim toga, naglasivši da u islamskim studijama dominiraju muškarci, dr. Zein smatra da bi uključivanje žena pomoglo rastu i razvoju tih studija.

Profesor Grabus je podsjetio da je obrazovni koncept islamskih studija neizbježno vezan za historijske, političke i društvene okolnosti u kojima je nastao.

– Brojni različiti pristupi kognitivnoj interpretaciji uvijek su postojali unutar islamskog učenja. Od onih koji su se temeljili strogo na Kur'anu i sunnetu, sve do onih koji uvode klasificirano područje kognitivne rasprave i logičke argumentacije, kao i različite filozofske tekstove. Zbog toga je važno proučiti literaturu nastalu u klasičnom periodu, koja nam jasno pokazuje ranije razvojne tokove, a koju treba na neki način prezentirati savremenim čitaocima. Debata među velikim teološkim školama – mu'tezilije, maturidije i ešarije – ima jasan značaj za savremene čitaoce, jer je omogućila razvijanje suštinskog sadržaja sistematske interpretacije u islamu – kazao je profesor Grabus.

Dodao je kako su tokom 19. stoljeća, kritički tradicionalistički pristupi, koje su predstavljali Muhamed Abduhu i Sejjid Ahmed Kan, značajno uticali na razvoj misli tokom rane renesanse (nahda) u arapskoj literaturi krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća.

– Nahda se pojavila kao reakcija na prodor zapadne civilizacije i kulturni prodor u arapski svijet, koji je rezultirao konzervativizmom. Muhammed Abduhu, u kontekstu problema prisutnog u muslimanskom svijetu kao posljedice kolonijalizma, osjećao je potrebu da ponovo artikuliše neka mu'tezilitska stanovišta. Ako pokušamo razumjeti ove procese iz sekularne perspektive, moramo razmotriti i interakciju s ovom mišlju. Sociolozi religije već godinama raspravljaju o povezanosti modernizacije društva i sekularizacije stanovništva. Stoga je za našu diskusiju potrebno predstaviti kako se to odražava u razmišljanju o odnosu religije i društva. Sada trebamo razmotriti krizu religijskog identiteta i krizu društvenih odnosa. Potrebno je da znamo o kakvoj krizi govorimo i o kakvom društvu je riječ. Trebamo razmotriti probleme i teorije koje su relevantne za razvijena društva, pluralne demokratije ili društva koja usvajaju demokratske standarde – kazao je profesor Grabus.

U svome izlaganju je posebno istakao potrebu da se jasno definišu profesionalne uloge za studente visokoškolskih ustanova Islamske zajednice u BiH kao i potrebe koje kao zemlja i društvo imamo.

Dr. Mutaz el-Hatib je govorio, prije svega, o historijskom konceptu i formaciji islamskih studija, a zatim i o reartikulaciji znanja u modernom periodu, što uključuje i podjelu na religijska i svjetovna znanja. Podsjetio je na koji način je to utjecalo na institucionalizaciju islamskih studija u modernim okvirima, ali govorio i o njihovoj budućnosti.

– Kada razmatramo budućnost islamskih studija, pojavljuju se ključna pitanja o odnosu između teksta i konteksta, vjerovanja i kritičkog razmatranja, jezika i metodologije, te kako te discipline mogu integrirati etičku odgovornost, društvenu relevantnost i intelektualnu interakciju s postojećim akademskim okvirima i političkim izazovima. Izazovi za budućnost ovih studija leže u pitanju da li islamske studije trebaju prvenstveno ostati tekstualne, ili se pak moraju prilagoditi savremenim muslimanskim realnostima i društvenim okolnostima? Možemo li uspostaviti model uključivih islamskih studija koji integriše etičku odgovornost, političko djelovanje i zajednički razvoj? – riječi su dr. El-Hatiba.

Važnim je istakao očuvanje integriteta islamskih studija, što bi se postiglo izbjegavanjem rizika politizacije.

– Islamske studije danas su na ključnom raskršću i ne bi trebale reprodukovati postojeće akademske podjele niti biti ograničene u svom djelovanju, već bi se trebale rekonfigurisati kao jedno generativno, interdisciplinarno i društveno relevantno akademsko polje, revidirajući svoje konceptualne pristupe i epistemološke temelje u cilju obnavljanja svog historijskog utjecaja u odgovoru na izazvoe današnjice – zaključio je dr. El-Hatib.

Budućnost islamskih studija

O temi Preispitivanje islamskih studija: Novi pravci i perspektive govorili su prof. dr. Kenan Musić (FIN UNSA) i dr. Mustafa  Osman el-Emin (CIS HBKU).

Dr. Mustafa Osman el-Emin je, između ostalog, istakao pojavu ohrabrujućih znakova obnove kada je riječ o islamskim studijama. U svome izlaganju je naveo četiri međusobno povezana trenda koji oblikuju preispitivanje: interdisciplinarnost, epistemološka obnova, dekolonijalna i postorijentalna kritika te etički angažman u susretu s globalnim izazovima.

Također, El-Emin je istakao i izazove s kojima se suočavaju islamske studije: fragmentacija znanja i institucionalnih silosa, jezička i kuturalna marginalizacija, kriza relevantnosti: između arhivalizma i aktivizma te etika znanja: kome služimo.

U kontekstu budućnosti islamskih studija predlaže sljedeće: povratak epistemološkog integriteta, lokalizacija i decentralizacija, podučavanje za utjecaj, ne samo za uvid te posvećenost duhovnoj i etičkoj obnovi.

U posljednjem izlaganju tokom panela prof. dr. Kenan Musić je podsjetio na imperativ koji podrazumijeva postupanje shodno znanju, odnosno na krizu koja ja posljedica suprotnog djelovanja. U nastavku, govoreći o tri tipa obrazovanja – formalnom, neformalnom i informalnom – ukazao je na važnost nedovoljnog posvećivanja ostalima vrstama obrazovanju pored formalnog.

Profesor Musić je naglasio potrebu da se mladima ponudi adekvatno znanje za njihovo vrijeme, baš kao što je to bila i vizija Gazi Husrev-bega. Također, podsjetio je da mnogi danas svoj religijski identitet oblikuju kroz neformalno i informalno obrazovanje, što zahtijeva od muslimanskih učenjaka kreiranje adekvatnog sadržaja i korištenje savremenih tehnologija. Stoga, govoreći o datoj temi naglasio je očuvanje autentičnosti uz potrebu za prilagođavanjem aktuelnom vremenu.

Značajan dio izlaganja je posvetio fenomenu seneda u muslimanskoj tradiciji ukazavši i na savremenu pojavu stručnjaka u islamskim oblastima kojima se bave, a nisu dio seneda.

Učenje, podučavanje i postupanje prema znanju zajedno čine, između ostalog, holitički pristup, kazao je profesor Musić, odnosno islamsko obrazovanje podrazumijeva taj aspekt praktične primjene.

Prisutni, među kojima su bili profesori Fakulteta, studenti i gosti, imali su priliku za pitanja i komentare tokom sesija. Panel je moderirao Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka.

(Hasan Hasić/ Preporod.info)