Tokom ovog mjeseca za tursko tržište kreće prva narudžba od 20 tona sira iz Mljekare Livno

Direktor livanjske mljekare Željko Marijan u razgovoru za agenciju Anadolija navodi da je Mljakara Livno imala posjetu iz Ureda za veterinarstvo Republike Turske i da su nakon toga dobili dozvolu za izvoz svojih proizvoda na tržište Turske.

"Slijedom toga došli smo u kontakt sa ekipom ljudi koji su bili zainteresirani da plasiraju naš proizvod na tržište Turske i ovih dana očekujemo realizaciju tog našeg dogovora. Naime, dobili smo prvu narudžbu sira koju bi mi trebali da isporučimo tokom ovog mjeseca na tržište Turske. Radi se o polutvrdim sirevima tipa edamer i gauda i sir gorica kao i našeg najjačeg brenda livanjskog sira cincara i trapista i to u količini od oko 20-tak tona", navodi Marijan. 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za AA istakao je kako je Bosna i Hercegovina zatražila od turskog  predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove delegacije koja je nedavno boravila u Sarajevu da omoguće izvoz dodatnih 1.500 tona žutog sira što bi značajno relaksiralo trenutnu situaciju sa mljekarskom industrijom u Bosni i Hercegovini. 

Izvoz u Tursku bi značio puno

Ekipa Anadolu Agency tim povodom posjetila je Mljekaru Livno kako bi saznala šta bi zapravo značila odluka o izvozu 1.500 tona žutog sira iz Bosne i Hercegovine na tursko tržište. U proizvodnim pogonima Mljekare Livno zatekli smo vrijedne radnike, njih 50-tak koji pripremaju sireve za isporuku na tržišta.  

"Značilo bi strašno puno posebno ako se zna da sve mljekare imaju problem viška mlijeka i Meggle, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Milkos, Dukat iz Gradačca, Zott iz Gradačca, kao i mi. Svi imamo višak mlijeka kojeg mi trebamo preuzeti kako bi zaštitili te naše proizvođače mlijeka, naše kooperante. Ako gledate to što je trenutno na tržištu tolika ponuda, a mi nikoga ne odbijamo znači da u biti mljekara ispadne da je na prvoj crti odbrane socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini", naveo je direktor livanjske mljekare.

Naglasio je da niti jedan kooperant koliko zna, pa tako i Mljekare Livno, nije dobio otkaz zbog toga što postoji višak mlijeka.

"A, mi stvarno imamo višak. Stoga ta odluka koju ste vi naveli, ja ne znam za nju točno, kada bi se izvozilo 1.500 tona sireva vjerovatno se odnosi na sireve tipa edamera i gaude to bi značilo strašno puno. I to ne samo za nas, jer mi sami vjerovatno u takvom periodu ne bi mogli ni izvesti to nego bi vjerovatno postojao neki dogovor sa drugim mljekarama da se taj višak mlijeka nekako preradi u ove proizvode, a budući da smo mi sirana najveća u Bosni i Hercegovini, ima par manjih sirana koliko znam Poljorad, Puđa i druge mljekare koje bi mogle raditi taj proizvod mi bi svi mogli preuzeti to mlijeko i napraviti te proizvode. Zato me ta odluka veseli ako bi bila točna", istakao je Marijan. 

Zanimalo nas je mogu li bosanskohercegovački proizvođači stoga odgovoriti ovom izazovu.

"Mljekara Livno je najveća, ali ne znam, nije to mljekara tipa Megglea jer je drugačije raditi sir, drugačije je raditi kada kuhate mlijeko, ali mi možemo kada bi bio interes i kada bi se dogovorili. Mi bi mjesečno po dogovoru mogli raditi i do 100 tona ovoga sira. Sve zavisi od interesa i ako bi mogli doći do cijene koja odgovara da mi ne radimo u gubitku nego da imamo neku zaradu ne samo uzeti to mlijeko da kooperanti budu zbrinuti nego da zajedno sa njima i mi imamo od čega živjeti jer je situacija dosta teška", naglasio je direktor livanjske mljekare. 

S obzirom da su iz Mljekare Livno u Hrvatsku izvozili preko 67 posto njihovog najjačeg brenda livanjskog sira od ukupne prodaje, istakao je direktor Marijan, "možete zamisliti šta znači sada kada toga nemate".

"Nije isto prodati 10 tona livanjskog sira i prodati 10 tona edamera i gaude gdje troškovi proizvodnje su tu negdje, a cijena livanjskog je 100 posto veća", naveo je direktor livanjske mljekare. 

Prvog dana jula bit će tačno dvije godine od kada ne izvoze sir u Republiku Hrvatsku.

"To je strašan udarac nama jer smo mi tamo izvozili većinom livanjski sir cincar i trapist. To su više akumulativni proizvodi za nas nego ovo što sada radimo edamer, gaudu i goricu na tržište Srbije i Crne Gore. To je nemjerljivo kada pričamo o cijeni koštanja po jedinici proizvoda. Tako da smo mi, možda je čudan podatak, prošlu 2014. godinu imali sedam posto veći otkup mlijeka i sedam posto veću prodaju, a bili smo u gubitku preko 500.000 KM", potcrtao je Marijan. 

Interesiralo nas je i koliko bi za proizvođače sira, ali i mljekare značila ponovna odluka o tome da se dozvoli uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u Republiku Hrvatsku. 

"To bi značilo otprilike da bi preko noći izbjegli ovu situaciju da se pojavljuju ti viškovi. Ako višak dolazi do snižavanja cijene mlijeka kooperantima gdje ovih dana to treba i očekivati jer cijene mlijeka se svakako snižavaju, jer mljekara ne može da opstane. Ljudi koji proizvode treba da osjete da nije isto proizvoditi mlijeko prije dvije godine i sada. Tada se to mlijeko moglo prodati, kada se sve ono i što je bilo po višim cijenama otkupljivalo. Dogovor je bio da se otkupi, a treba korigirati te cijene da i oni osjete da nešto ne štima. Ja vjerujem, vi ćete imati priliku da vidite da će svaka mljekara imati taj pritisak", smatra Marijan. 

Na tržištu višak od 10 miliona litara mlijeka

Podatak mljekarske udruge je da trenutačno na tržištu ima 10 miliona litara viška mlijeka. Naime, to je prema podacima koje su iznjele velike mljekare. Direktor mljekare Meggle, navodi Marjan, je rekao da imaju na lageru strašne zalihe UKT mlijeka, a slično je i u mljekarama Dubica, Dukat, Zott.

"Ne bih ja u njihovo ime pričao, ali ogromne su količine mlijeka. Vjerovatno da je to negdje ta cifra oko 10 miliona litara viškova", naglasio je direktor livanjske mljekare.

Iako se Mljekara Livno nakon nemogućnosti izvoza proizvoda u Republiku Hrvatsku od 1. jula 2013. godine preusmjerila na tržišta Srbije i Crne Gore, uz bosanskohercegovačko direktor objašnjava zašto i dalje viškovi na tržištu postoje. 

"Imamo taj višak  s obzirom da mi ne možemo prodati našega sira jer tržište ne konzumira sireve tipa našega livanjskog jer je skup proizvod za Crnu Goru i Srbiju. Možemo prodati edamer i gaudu, ali i to je teško s obzirom da je uvoz tih sireva iz Evropske unije nizak u smislu cijena, jer se uvozi po dampinškim cijenama. Mi smo jedina država koja nije uspjela zaštititi domaće tržište od dampinškog uvoza", navodi Marijan.

Direktor Mljekare Livno ističe kako je "EU strašno je lijepo napravila: ako ima višak mlijeka ona je prećutno rekla svojim mljekara izvozite, radite edamer i gaudu, sušite mlijeko u prahu, radite maslac i onda oni to izvoze na tržišta trećih zemalja s kojima nema ugovor, a među njima je i BiH".

"Zato imate primjer da u BiH uvoze edamera i gaude koji su dosta kvalitetni sirevi po dva do 2,5 eura, a da nama treba da bi napravili kilogram toga sira 6,9 KM (oko 3,5 eura) i to samo da uzmemo cijenu koštanja mlijeka na tržištu i neke osnovne troškove vezano za preradu mlijeka bez troškova uprave, plaća... Onda možete zamisliti u kojim uvjetima mi radimo", upozorio je Marijan. 

Mljekara Livno trenutno radi više vrsta sira od kojih je najjači brend livanjski sir, to je tvrdi punomasni sir u kori trapist i cincar, kao i polutvrde sireve edamer, gaudu i goricu koja spada u tu vrstu, ali je više kao dietetski proizvod sa manje masnoće. Proizvodi se i livanjska feta, svježi sir za pekare, mileram, odnosno pavlaku, maslac. Prošle godine proizvedeno je naime, ukupno oko 700 tona svih ovih proizvoda. 

Ono što je veoma zanimljivo, a što smo saznali u toku obilaska proizvodnih kapaciteta Mljekare Livno jeste da livanjskom siru nakon nekoliko dana obrade treba čak 90 dana sušenja nakon kojeg se priprema za prodaju, dok je taj proces kod trapista između 45 i 60 dana.
(AA)