Međunarodni naučni skup „Tuzlanska kapija – 30 godina poslije“: Akademska zajednica protiv zaborava i negiranja zločina

a Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli jučer je održan međunarodni naučni skup pod nazivom „Tuzlanska kapija – 30 godina poslije“, posvećen obilježavanju tridesete godišnjice masakra počinjenog 25. maja 1995. godine u Tuzli, kada je od granate ispaljene s položaja Vojske RS-a ubijena 71 mlada osoba, a više od 150 civila ranjeno.

Skup su zajednički organizovali Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uz podršku Grada Tuzle, a održan je pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prof. dr. Denisa Bećirovića.

Uvodnim obraćanjima skup su otvorili prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli, dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta, dr. sc. Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle, te prof. dr. Dženeta Omerdić, savjetnica člana Predsjedništva BiH.

Rektorica Hadžigrahić naglasila je važnost očuvanja kolektivnog sjećanja i društvene odgovornosti kroz organizaciju ovakvih događaja, zahvalivši svim učesnicima i partnerima na saradnji.

Direktor Instituta, dr. Džananović, posebno je upozorio na zabrinjavajući nesklad između utvrđenih činjenica i institucionalnog negiranja zločina, koje se danas provodi kroz pseudonaučne narative, propagandne filmove i medijsku manipulaciju – s naglaskom na ulogu institucija Republike Srbije.

Gradonačelnik Lugavić poručio je da Tuzla neće šutjeti dok svi odgovorni za zločin ne budu privedeni pravdi. Podsjetio je na stravičan bilans – prosječna starost ubijenih bila je 23 godine, dok je najmlađa žrtva bio dvogodišnji Sandro Kalesić.

Savjetnica Omerdić istakla je potrebu da se fokus ne zadrži samo na Novaku Đukiću – osuđenom oficiru Vojske RS koji se nalazi u Srbiji i izbjegava izdržavanje kazne – već da se otvori pitanje šire odgovornosti drugih aktera.

Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje Sonje Biserko, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, koja je osudila glorifikaciju Đukića u Srbiji i izrazila nadu da će nove generacije i studentski pokreti u toj zemlji doprinijeti suočavanju s prošlošću.

Skupu su doprinos dali i brojni ugledni izlagači, uključujući prof. dr. Edina Mutapčića (Univerzitet u Tuzli), prof. dr. Gorana Šimića (Univerzitet „Vitez“), prof. dr. Enisa Omerovića (Univerzitet u Zenici), te Jelenu Stevančević iz Fonda za humanitarno pravo iz Srbije. Ispred Instituta za istraživanje zločina učestvovali su i dr. sc. Sabina Subašić-Galijatović, dr. sc. Merisa Karović-Babić i dr. sc. Hikmet Karčić.

Učesnici su ukazali na ozbiljne propuste pravosudnih institucija u BiH u procesuiranju ratnih zločina, kao i na izostanak regionalne saradnje, što je posebno vidljivo u slučaju odbijanja izručenja Đukića Bosni i Hercegovini. Istaknuto je da, osim njega, niko drugi još nije odgovarao za ovaj zločin.

Skup je zaključen jasnom porukom da akademska i naučna zajednica ostaje odlučna u borbi protiv negiranja zločina i manipulacije historijom, te u očuvanju istine za buduće generacije.

Važno je napomenuti da je Institut za istraživanje zločina ove godine učestvovao i u izradi dokumentarnog filma „Kapija – zakletva tuzlanskoj mladosti“, autorice Azre Kalesić, koji je premijerno prikazan u Narodnom pozorištu Tuzla.

(Preporod.info)