Obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac: Sjećanje na istinu i žrtve ne smije izblijedjeti

Obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac: Sjećanje na istinu i žrtve ne smije izblijedjeti

U subotu, 24. maja 2025. godine, obilježit će se 33. godišnjica napada na Kozarac jedno od najtragičnijih poglavlja u historiji Bosne i Hercegovine. Obilježavanje će biti upriličeno nizom memorijalnih aktivnosti koje će okupiti preživjele, porodice žrtava, vjerske zvaničnike i građane iz svih krajeva zemlje.

Centralni program počet će okupljanjem ispred kozaračke džamije, gdje će vjernici klanjati podne-namaz. Nakon toga, kako je najavio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kozarac, efendija Amir Mahić, formirat će se kolona sjećanja koja će proći kroz čaršiju – simbolički podsjećajući na kolone civila koje su 1992. godine prisilno odvedene prema logoru Trnopolje.

– Kolona predstavlja tiho podsjećanje na porobljavanje koje se dogodilo upravo na taj način. Iako se ne ide direktno prema Trnopolju, put završava na Šehidskom mezarju u Kamičanima, gdje će biti upriličen kraći vjerski program i učenje dove za šehide – istakao je efendija Mahić.

U jutarnjim satima, delegacije i porodice žrtava položit će cvijeće na spomen-obilježje žrtvama rata 1992. godine u centru Kozarca, čime će odati počast onima koji su izgubili živote u brutalnom napadu.

Efendija Mahić je naglasio značaj ovakvih okupljanja u vremenu kada se, kako je rekao, istina pokušava potisnuti i zaboraviti.

– Memorijalizacija tragedije kroz istinu i prisjećanje jeste naša obaveza, ne samo prema ubijenima već i prema budućim generacijama. Samo istinom možemo graditi društvo koje se neće ponovo suočiti s ovakvim stradanjima – poručio je.

Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, srpske snage su 24. maja 1992. godine napale Kozarac uz snažnu artiljerijsku podršku. Granatiranje i pješački napadi rezultirali su pogibijom brojnih civila, masovnim protjerivanjem nesrpskog stanovništva i razaranjem gotovo pola grada.

Preživjeli stanovnici su protjerani, žene i djeca su odvedeni u logor Trnopolje, dok su muškarci prebačeni u zloglasne logore Omarska i Keraterm, gdje su mnogi mučeni i ubijeni.

Napad na Kozarac predstavlja jedan od najjasnijih primjera etničkog čišćenja u ratu u Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno u brojnim presudama Haškog tribunala. Uništavanje grada, sistematsko nasilje nad civilima i logorski sistem ostavili su trajne posljedice na lokalnu zajednicu i kolektivno pamćenje.

Godišnjica napada na Kozarac neće biti samo čin sjećanja, već i poziv na odgovornost, kako se zločini nikada ne ponovili – bilo kome i bilo gdje.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti