23. godišnjica otvaranja koncentracionog logora “Trnopolje”

23. godišnjica otvaranja koncentracionog logora “Trnopolje”

Obilježavanje ove godišnjice su organizirali Udruženja logoraša “Kozarac” – Regionalno udruženje Banja Luka i Udruženja logoraša “Prijedor 92”, čiji predsjednik Mirsad Duratović podsjeća da je logor “Trnoplje” od maja do polovine decembra 1992. godine bio “jedno od najpaklenijih mjesta na zemljaskoj kugli u to vrijeme“.

Kroz ovaj logor, po podacima koje koristi ovo udruženje, prošlo je oko 25.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti, raznih starosnih dobi, od male djece do staraca.

-Dešavala su se ubistva u logoru, silovanja, maltretiranje, izgladnjavanje, odvođenje u nepoznatom pravcu. I danas imamo one koji su izvedeni iz “Trnopolja“ i koje više nikada niko nije vidio – ukazao je Duratović.

U maju 2013.  predstavnici ovih udruženja uputili su zahtjev gradonačelniku Prijedora Marku Paviću da se, u sklopu renoviranja Društvenog doma, predvidi jedna prostorija u kojoj bi bila spomen-soba logora “Trnoplje“ i postavi  spomen-ploča i dodijeli dio zemljišta za izgradnju spomenika ubijenim logorašima “Trnopolja“.

Do danas nisu dobili odgovor.

Logor su 5. augusta 1992. godine otkrili britanski novinari koji su tada napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice, što će kasnije biti korišteno kao dokaz na suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH.

Krizni štab Općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor Trnopolje, koji se nalazio u blizini željezničke stanice u Kozarcu, na pruzi Prijedor – Banja Luka.

U logoru je bilo na hiljade zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece.

Logor su čuvali naoružani stražari, a upravnik je bio Slobodan Kuruzović.

Haški tribunal utvrdio je da je ovo bio i logor u kojem su vršena silovanja žena i djevojaka, pa čak i djevojčica od 13 godina.

Nema tačnih podataka koliko je ubijeno logoraša (pretpostavke se kreću u broju većem od 300 osoba), ali je izvjesno da je iz logora 21. augusta izvedeno njih oko 200, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću.

Fikret Alić, koji je na fotografijama “logoraša sa žice”, koja je obišla svijet u ljeto 1992. godine, nakon čega se progovorilo o logoru „Trnopolje“ u Prijedoru, prisustvovao je danas na 23.godišnjici obilježavanja otvaranja tog zloglasnog mjesta stradanja nesrpskog stanovništva.

-Malo je poduzetih koraka da se kaže istina o stradanju Bošnjaka i Hrvata na ovom mjestu, kao što su na nekom drugom stradali i Srbi - kaže Alić.

Ogorčen je što prijedorske vlasti ne dozvoljavaju da se spomen-pločom obilježi mjesto na kojem je bio logor, kao i mjesto gdje su stradali Bošnjaci i Hrvati Prijedora.

Uputio je apel na prijedorske vlasti da se to omogući, bar nakon svih ovih godina.

-Treba da jednom zaustavimo tu lažnu historiju i laži - rekao je Alić ističući da se u BiH trebaju obilježiti sva mjesta stradanja svih naroda u proteklom ratu, jer se tako može, kaže, suzbiti strah, a oni koji su odgovorni treba da budu procesuirani zbog ratnih zločina.

Alić se vratio u Prijedor, u rodni Kozarac, iz Danske, 1999.godine i kaže da ima namjeru da ostane i želi da se nastavi suživot svih dobrh ljudi.

Njegova fotografija je obišla svijet, nakon što su logor 5. augusta 1992. godine otkrili britanski novinari koji su tada napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice, što će kasnije biti korišteno kao dokaz na suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH.

I potpredsjednik Saveza logoraša BiH i predsjednik Udruženja logoraša “Kozarac” Sabahudin Garibović rekao je danas u Prijedoru, na obilježavanju 23. godišnjice otvaranja zloglasnog koncentracionog logora “Trnopolje”, da je neophodno odati počast svim ubijenim u tom logoru.

-U ovom logoru su se desili zločini svih razmjera. Čak je ubijena žena u ovom logoru, koja je držala u naručju jedno, a za ruku drugo dijete i zna se njeno ime, Sabiha Garibović. Iz ovog logora su izvedeni i ljudi koji su pobijeni na Korićanskim stijenama. Cifra ubijenih logoraša iz ovog logora prelazi 300 - upozorio je Garibović.

Istakao je da se u presudama Haškog tribunala navodi da je u ovom logoru boravilo više od 23.000 nesrpskog stanovništva s prijedorskog područja, ali je brojka i veća.

Suada Čolić, koja je bila zatočenica u ovom logoru nepuna tri mjeseca, ispričala je da se i danas prisjeća tih teških trenutaka otprije 23 godine.

-Pod pritiskom, pod puškama i tenkovima smo istjerani iz naših kuća, dvorišta i završili u logoru. Jedan dio našeg naroda je završio i u drugim logorima, „Keraterm“ i „Omarska“, te „Manjača“, a neki nisu ni stigli do logora, jer su ubijeni - kaže Suada.

U „Trnopolju“ je, navodi, bila i bez vode i hrane, a higijenski uvjeti nisu bili nikakvi, dok su torture bile stalne, kao i odvođenja onih koje nikada više nisu vidjeli.

Krizni štab Općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor “Trnopolje”, koji se nalazio u blizini željezničke stanice u Kozarcu, na pruzi Prijedor – Banja Luka.

U logoru je bilo na hiljade zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece.

Logor su čuvali naoružani stražari, a upravnik je bio Slobodan Kuruzović.

Haški tribunal utvrdio je da je ovo bio i logor u kojem su vršena silovanja žena i djevojaka, pa čak i djevojčica od 13 godina.

Nema tačnih podataka koliko je ubijeno logoraša (pretpostavke se kreću u broju većem od 300 osoba), ali je izvjesno da je iz logora 21. augusta izvedeno njih oko 200, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću.

(Fena)

Podijeli:

Povezane vijesti