Dani mevluda i zikra: Otvorena izložba "Perzijska klasika u Hercegovini“
Izložba "Perzijska klasika u Hercegovini – od Hasana Zijaije Mostarca do Alekse Šantića“, autora prof. dr. Munira Drkića i prof. dr. Ahmeda Zildžića, otvorena je u Centru za kulturu Grada Mostara u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra“.
Na dvadesetak panela predstavljen je kontinuitet i prisustvo perzijske pismenosti u Mostaru i njegovoj bližoj okolini od XVI do prve polovine XX stoljeća.
– Kroz izložene panele hronološki smo predstavili ovu tradiciju, koja podrazumijeva tumačenje Mesnevije, prepisivanje rukopisa, pisanje rječnika i gramatike perzijskog jezika u ranijim stoljećima, pa sve do modernog perioda u kojem se ističu Safvet-beg Bašagić i Aleksa Šantić. Svaki od njih je na svoj način afirmisao ovu baštinu – Bašagić kroz doktorski rad u Beču i prevode poznatih autora na bosanski jezik, a Šantić kroz vlastito pjesničko djelovanje. Šantić je u tome slijedio Jovana Jovanovića Zmaja i druge autore koji su bili pod uticajem Hafiza Širazija, najpoznatijeg perzijskog pjesnika – pojasnio je koncept izložbe prof. dr. Ahmed Zildžić.
Rad na bogatoj rukopisnoj zaostavštini mostarskih i hercegovačkih pjesnika na perzijskom jeziku predstavlja poseban izazov, a prikazivanje rezultata tih istraživanja u umjetnički referentnom izrazu zahtijeva dodatnu posvećenost.
Prof. dr. Munir Drkić izrazio je nadu da će izložba naći svoje mjesto kao stalna postavka u nekom od kulturnih prostora u Mostaru.
– Naš doprinos smatramo jednom vrstom društvene obaveze prema našoj kulturnoj, posebno pisanoj baštini. Nažalost, ona se danas zaboravlja. Ovo je vrijeme kada se mnoge tradicijske vrijednosti potiskuju i nestaju – naglasio je prof. Drkić.
Izložbom nisu predstavljeni samo sadržaji rukopisa, već i vrijednosti koje se unutar njih nalaze, što je, prema riječima autora, od posebnog značaja za širu društvenu, a naročito naučnu javnost.
Izučavanje perzijskog jezika, čitanje klasičnih perzijskih djela i pisanje na perzijskom jeziku svrstavali su mostarske pjesnike među pripadnike svjetske intelektualne elite, budući da su se perzijski klasici čitali i stilski oponašali i na istoku i na zapadu. Na prostoru Balkana Mostar je u tome bio prepoznatljiv, o čemu ilustrativno svjedoči i biografija Mirze Milovija Malića.
Izložbu "Perzijska klasika u Hercegovini“ prati i štampani katalog, urađen uz podršku Mostarskog muftijstva.
(H.E./Preporod.info)
