Tuzla: Promovisana knjiga dr. Saudina Gobeljića o muslimanskoj teologiji religija kao temelju dijaloga i razumijevanja

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli večeras je održana promocija knjige "Muslimanska teologija religija – klasična muslimanska teološka percepcija drugih religijskih tradicija", autora hafiza dr. Saudina ef. Gobeljića, u organizaciji Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.

U prisustvu muftije tuzlanskog dr. Vahid-ef. Fazlovića, brojnih imama, profesora, studenata i drugih uglednih gostiju, o knjizi su govorili muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, rektor Univerziteta u Tuzli prof. dr. Amir Karić i rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog prof. dr. Mensur Husić.

Promociju je s puno uspjeha moderirao književnik Mehmed Pargan, doprinoseći da večer protekne u dostojanstvenom i inspirativnom ozračju.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović u svom obraćanju istakao je da je riječ o iznimno vrijednom naučnom djelu koje ima i teorijsku i praktičnu važnost.

Posebno je, kako je rekao, dragocjeno to što istraživač, naučnik dr. Saudin Gobeljić cijelo jedno poglavlje u svojoj knjizi okreće savremenosti, pri čemu se temeljito postarao da uspostavi dobre koordinate između klasičnog muslimanskog mišljenja, teologije religija, komparativne historije i savremenosti, posebno bosanskohercegovačke.

Muftija Fazlović je naglasio da Gobeljić u svom radu govori o klasičnoj muslimanskoj teologiji religija, ali i o bosansko-muslimanskoj teologiji religija, što je, prema muftijinim riječima, iznimno važno, jer upravo ta dimenzija predstavlja našu otvorenost, ne samo uleme, nego bosanskohercegovačkih muslimana u cjelini, naše misli i kulture prema drugim religijama, prije svega prema kršćanstvu i judaizmu.

– Važno je da to osvijestimo danas, kako sebi tako i drugima u Bosni i Hercegovini. Tamo gdje Bošnjaci potiču međureligijski dijalog, u najkonkretnijem, najpraktičnijem smislu on i živi, on ima svoj sadržaj i svoju formu. Nećemo se umoriti, želimo da sačuvamo tradicionalne vrijednosti, unutar muslimanskog korpusa, ali i unutar Bosne i Hercegovine – poručio je muftija Fazlović.

Govoreći o autoru, muftija Fazlović je istakao da je Saudin-ef. Gobeljić ugledni imam koji je zbog svog karaktera i svoje spremnosti da radi i djeluje privukao sve generacije u svom džematu.

– Riječ je insanu, o čovjeku lijepog ahlaka, neprestano se trudi da bude uljudan prema svakome, od djeteta do najstarijeg. Ovo okupljanje u Bosanskom kulturnom centru je zapravo pretočeno iz jednog drugog centra, iz džemata Saudin-ef. Gobeljića. Da se ovakva i slična okupljanja ne događaju u Kulturnom centru, Centru za mlade, džematu, kompleksu u Tušnju, ne bi bismo ni ovaj ovako veličanstven događaj imali večeras – kazao je muftija Fazlović.

Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus u svom obraćanju istakao je da hafiz dr. Saudin Gobeljić u svom djelu predstavlja i analizira temeljne tokove muslimanskog razumijevanja, analiziranja i prihvatanja monoteističkih religija, judaizma i kršćanstva, kao i azijskih religija i tradicija.

Naglasio je da su klasični tekstovi na koje se autor oslanja ispisani na arapskom jeziku u kapitalnim djelima klasičnih muslimanskih autora, te da se Gobeljić ovom temom bavio kroz svoj naučno-istraživački rad, koristeći savremenu terminologiju i metodologiju.

Muftija Grabus je posebno podvukao da je najveći doprinos ove knjige da ona nije nastala na Oxfordu, već na Fakultetu islamskih nauka, da postoji kredibilitet autora koji može uraditi jedno ovakvo istraživanje, predstaviti ga našoj javnosti i relevantno govoriti o tim temama kao što se govori bilo gdje u svijetu.

– Predugo su se ovim pitanjima bavili samo zapadni autori. Hvala Bogu da smo mi počeli konačno otkrivati tu klasičnu literaturu, približavati je nama i o njoj diskutirati – kazao je muftija Grabus.

Govoreći o složenosti ove teme, muftija Grabus je podsjetio na misao Bertranda Russella da je potreban cijeli život da bi se temeljito upoznao samo jedan autor, naglašavajući da su u Gobeljićevoj knjizi predstavljeni kredibilni autori muslimanskog istoka koji su, usljed različitih historijskih okolnosti, ostali nepoznati čak i akademskim krugovima.

– Potrebno je na umu imati još jednu činjenicu, ne govorimo o slobodama koje su proizvod savremenog pravnog i političkog sistema zapada, o ljudskim pravima i slobodi religija; mi govorimo o svijetu u kome mi živimo sedamdesetak godina. U ovoj knjizi mi govorimo o slobodi prakticiranja vjere, o svijetu u kome ne samo da ljudi slobodno raspravljaju, nego postavljaju teološka pitanja – kazao je muftija Grabus.

Dodao je da su neke ideje o mirnom suživotu koje su nastale u to doba unutar muslimanske civilizacije, etablirane u Damasku, Kairu, Kordobi, Carigradu, Sarajevu, Tuzli i mnogim drugim gradovima, zapravo bile posljedica teološkog koncepta koji je tada postojao. Taj koncept, istakao je muftija Grabus, i danas može biti osnova za otvoren dijalog i međureligijsko razumijevanje.

Rektor Univerziteta u Tuzli prof. dr. Amir Karić govorio je o historijskom i civilizacijskom kontekstu proučavanja drugih religija u islamskoj tradiciji. Istakao je da je muslimansko bavljenje drugima bilo u vrijeme snage i uspona muslimanske civilizacije, kada su društva bila kulturno i intelektualno otvorena prema svijetu.

To je, kako je objasnio, trajalo do 15. stoljeća, nakon čega dolazi do perioda dekadencije i zatvaranja muslimanskog duha, u kojem muslimani postaju više objekt nego subjekt historije.

Rektor Karić je istakao da su otvorenost, znanje i snaga duha nužni preduslovi za razumijevanje drugoga i za život u duhu tolerancije i dijaloga. Knjiga dr. Gobeljića, kazao je rektor, upravo svjedoči o toj intelektualnoj širini i hrabrosti muslimanske misli da se suoči s različitostima i da u njima prepozna bogatstvo, a ne prijetnju.

– Samo sa otvorenošću duha može nastati ono što ovdje dr. Gobeljić predstavlja, a to je proučavanje drugoga, to je otvorenost prema drugome, nepostojanje straha od drugoga. Gdje je znanje, tamo je tolerancija, gdje je snaga tamo je tolerancija, gdje je znanje tamo je snaga. Snažan duh se ne boji drugog i drugačijeg – kazao je rektor Karić.

Dodao je da knjiga nosi poruku o snazi i samosvijesti muslimanskog intelektualnog naslijeđa, koje omogućava da muslimani budu ravnopravan i aktivan učesnik u dijalogu sa svijetom, a ne samo posmatrač.

– Na neki način ova knjiga svjedoči o tome, o toj historijskoj, fenomenološkoj činjenici da se samo snagom i širinom duha možete otvoriti prema svijetu, a samo otvorenošću prema svijetu možete biti ravnopravni, možete biti subjekt historije, subjekt, a ne objekt događanja – poručio je rektor Karić.

Zaključio je da ovo djelo ima dvostruku vrijednost, ono nas upoznaje s bogatim intelektualnim naslijeđem klasične islamske misli i podsjeća na važnost poznavanja drugoga, jer upravo upoznavanje otvara prostor za razumijevanje i dijalog.

Govoreći o strukturi i sadržaju knjige dr. Mensur Husić je istakao da se djelo u strukturalnom smislu sastoji od uvoda, četiri poglavlja i zaključka, te da autor u njemu na sustavan način razmatra razvoj, domete i značaj teologije religija u islamskoj tradiciji.

– U prvom poglavlju autor analizira povijesne, kulturološke i teološke pretpostavke nastanka teologije religija, s posebnim naglaskom na muslimansku teologiju religija. U drugom poglavlju predstavljena je klasična teološka percepcija judaizma i kršćanstva, uključujući povijesni pregled i sljedbe, s naglaskom na autentičnost svetih tekstova. Treće poglavlje sadrži teološke opservacije muslimanskih klasika o istočnoazijskim religijama, poput hinduizma, budizma, mazdaizma i maniheizma – kazao je dr. Husić.

Dr. Husić je naveo da autor u knjizi u najkraćem predstavio doprinos muslimanskog klasičnog uma na polju percipiranja i odmišljanja doktrinarnih učenja poznatih svjetskih religija, odnosno na polju teologije religija koja podrazumijeva motrenje i razumijevanje drugih religijskih sistema iz rakursa naše teološke vlastitosti.

On je naglasio da, iako savremeni muslimanski autori ovu naučnu disciplinu nisu sustavno razvijali, njen razvoj duguje klasičnim autorima koji su kroz svoja djela dali poseban doprinos.

Teologija religija, prema njegovim riječima, iznikla je iz islamskog duhovnog i interpretativnog naslijeđa, s naročitim napretkom u periodu Abasida, kada su nastala mnoga djela koja su se bavila pitanjem odnosa prema drugim religijama.

Kako je pojasnio dr. Husić, djela klasičnih muslimanskih autora mogu doprinijeti boljem razumijevanju drugog i drugačijeg te građenju odnosa prema njemu, posebno u vremenu ataka na multikulturalnu sadržajnost bosanskohercegovačkog društva.

– Multikulturalna sadržajnost bh. društva, kao pojava sui generis izrasla je na svetim predanjima. Ova knjiga hfz. Gobeljića daje veoma opsežan uvid u razumijevanje drugih i drugačijih religijskih tradicija i odnosa prema njima tokom muslimanske povijesti. Ona će od velike koristi biti i onima koji su antagonistički usmjereni prema islamu i muslimanima, da upoznaju da tolerancija i spremnost na život sa pripadnicima drugih religijskih tradicija nije nešto novo, nego istina sa poviješću od 1500. godina – poručio je dr. Husić.

Na kraju, prisutnima se obratio i autor hafiz dr. Saudin Gobeljić. Pisanje ove knjige, kazao je, bilo je više od akademskog izazova.

– Bio je to pokušaj da sebi i drugima odgovorim na najvažnija teološka, ali i životna pitanja kao što su. zbog čega je važno da razumijemo svekolike oblike odnošenja prema Svetom, zašto postoje različiti religijski pogledi, zašto je prevažno tim osjetljivim pitanjima pristupiti sa znanstvenog aspekta. No, iznad svega, ovo je za mene bilo duhovno, ali nadasve intelektualno poniranje i putovanje kroz koje sam postao svjesniji koliko je ljudsko znanje ograničeno i kako je čovjek, ma koliko mislio da je velik, ipak malehan. Iz dana u dan sam otkrivao nove religijske svjetove i sticao znanja koja su mi omogućila da svijet sagledam u svoj njegovoj različitosti – kazao je autor Gobeljić.

Autor je pojasnio da sadržaj njegove knjige donosi višeslojno promišljanje o religiji i društvu kroz politološku, sociološku, kulturološku, ali prije svega teološku perspektivu, smještajući ih u okvir historijskih i savremenih društvenih kretanja.

Istakao je da je osnovna namjera djela bila pokazati i potvrditi smisao i važnost intertekstualnog dijaloga i komparativnog pristupa, te ukazati na neprocjenjivu vrijednost poznavanja drugih religijskih tradicija kao temelja međusobnog razumijevanja i poštovanja.

– Max Muller će u svojoj knjizi istaći kako onaj ko zna samo jednu religiju zapravo ne poznaje niti jednu. Zbog toga je ova knjiga prilika da se na jednom mjestu tragalac za istinskim znanjem susretne sa različitim religijskim pogledima/viđenjima, mogućim devijacijama ili modifikacijama u učenjima mainstream religijskih tradicija. Nadam se da će ova knjiga otvoriti vrata intertekstualnog dijaloga u našem društvu, podstaći svakog od nas da proširi svoja znanja o mogućim sličnostima i razlikama te omogućiti da budemo inkluzivni u odnosu na drugoga i drugačijega – poručio je hafiz dr. Gobeljić.

(Alem Dedić/Preporod.info)