Islamski centar Zagreb: Završen dvodnevni simpozij o temi nauke, religije, etike i umjetne inteligencije
Drugi dan simpozija o temi Znanost, religija i umjetna inteligencija – etički aspekt - sinergizam, a ne skepticizam održan je danas u Islamskom centru Zagreb kroz nekoliko sesija s nizom interdisicpilinarnih predavanja i predavača iz različitih oblasti.
Simpozij se održao povodom 38. godišnjice radnog otvorenja Islamskog centra Zagreb, a naučni skupovi tim povodom su dugogodišnja tradicija. Podsjetimo, realizovan je u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Evropske akademije nauka i umjetnosti, Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.
Okvir boljitka i napretka čovječanstva
Nermin Botonjić, pomoćnik predsjednika Mešihata IZ u Hrvatskoj za upravljanje procesima i jedan od izlagača, ističe da se uvijek trude da simpoziji i teme koje tretiraju budu aktuelne, odnosno „da odražavaju duh vremena te da budu spojive kako s vjerskom naukom, tako i s drugim znanstvenim dostignućima u svim mogućim granama koje su relevantne za temu o kojoj se govori.“
– Umjetna inteligencija je naša sadašnjost, a izgledno i budućnost, koja je u mnogim segmentima još uvijek nejasna, a opet vrlo prisutna i lahko dostupna. S tim u vezi i ovaj današnji simpozij, na kojem sudjeluju vrlo značajni naučnici, ne samo iz oblasti umjetne inteligencije koji se bave njenim proučavanjem, već i stručnjaci iz oblasti teologije, etike, filozofije i svih drugih povezanih nauka koje mogu dati određene odgovore i osvijetliti različite aspekte promatranja same umjetne inteligencije kao jednog fenomena koji svi danas živimo.
Nadamo se i vjerujemo da će, ako Bog da, i zbornik radova koji će proizaći s ovog današnjeg skupa, odnosno simpozija, pružiti mogućnost i onima koji nisu bili u prilici doći danas u Zagreb, da kroz taj zbornik osvijetle neke nove aspekte ovog fenomena o kojem danas govorimo – kazao je Botonjić.
Podsjeća da je umjetna inteligencija izazov te da može biti odličan alat za pomoć u raznim istaživanjima, baš kao što može predstavljati i prijetnju, „ako se na nju pretjerano oslonimo.“
– Ne treba zaboraviti da umjetna inteligencija, kako smo i ovih dana mogli čuti, koristi ogromne količine, naprimjer, električne energije. Znači, jedan element, ukoliko izostane, sve ono na što bismo se eventualno oslonili kako bismo nešto dobili ili imali dostupno putem mobilnih uređaja, kompjutera ili na bilo koji drugi način, može nam jednostavno postati nedostupno. Iz tog razloga, naravno, treba je koristiti odgovorno i kao alat, ali uz veliki oprez i svakako gledati ka budućnosti kako je i na koji način zadržati u okvirima boljitka i napretka cijelog čovječanstva, a da ona ni na koji način ne postane ograničavajući faktor ili, ne daj Bože, da dođemo do suprotnog efekta koji niko od nas ne želi – da to postane nešto što ide u korist smanjenja općeg ljudskog znanja – istakao je Botonjić.
Prvu sesiju otvorili su Aida Salihagić-Kadić, redovna profesorica u trajnom nazivu (u mirovini), Sveučilište u Zagrebu o temi Savremena procjena kognitivne funkcije fetalnog mozga te vanredni profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb Richard Pavlić o temi Znanost i religija – čovjek u doba tehnologije. Amir Muzur, redovni profesor Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci je izložio rad u koautorstvu s kolegicom Ivom Rinčić o temi Bioetika i etika umjetne inteligencije: Sličan početak, sličan kraj? U prilog umjerenom pesimizmu.
Profesor emeritus Miro Jakovljević govorio je o sinergizmu u izgradnji empatijske civilizacije i globalnog mentalnog zdravlja. Mijo Nikić, isusovac i profesor na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, govorio je o moći sugestije i svemoći vjere. Halis Aydemir, islamski teolog i mislilac it Turske, izlagao je o temi Etika i umjetna inteligencija sa značajnim teološkim uvidom.
Religijske zajednice pred izazovom umjetne inteligencije
Ranije spomenuto istraživanje o stavu muslimanskih zajednica prema UZ i Adria regiji sproveo je i izložio u saradnji s Mešihatom Aco Momčilović, predsjednik Globalnog etičkog institutu za umjetnu inteligenciju, psiholog i stručnjak za ljudske resurse.
– Jedan od zaključaka ovog istraživanja je taj da zapravo već danas postoji interes među ljudima koji rade u religijskim organizacijama, konkretno ovdje govorimo o imamima, za upotrebu umjetne inteligencije. Znači, neki od njih nešto o tome već znaju, neki je definitivno upotrebljavaju, a veliki broj je rekao da ih zanima da o tome nauče više. S jedne strane imamo činjenicu da su religijske organizacije konzervativne, tradicionalne i da se relativno sporo mijenjaju. S druge strane imamo tehnologiju koja se izuzetno brzo razvija i već sada ima primjene i u području religije. Još uvijek mali broj njih, ali ne zanemariv, između 15 i 20 posto, otvoren je za upotrebu umjetne inteligencije prilikom edukacije ljudi o islamu, naprimjer, ili prilikom interpretacije tekstova, ili čak prilikom kreiranja novih religijskih tekstova. Dakle, to nije u potpunosti odbačeno. Naravno, najveći dio njih još uvijek nije za to, ali to je i za očekivati s obzirom na starosnu skupinu, zapravo dob ljudi koji su na to odgovarali – naglasio je Momčilović.
Tokom izlaganja je akcentirao i sam cilj: osvijestiti različite religijske organizacije „da moraju početi razmišljati o tome kakve promjene umjetna inteligencija donosi religiji.“
– S jedne strane moguće je zamisliti organizacije koje kažu: „Mi ćemo je koristiti interno, da poboljšamo kvalitetu našeg vjerovanja, da educiramo naše ljude, da produbimo našu osnovnu vjeru.“ S druge strane, moguće je zamisliti i organizacije koje će biti fokusirane na eksterni utjecaj umjetne inteligencije. To u krajnjoj konsekvenci može značiti čak i konvertiranje tuđih vjernika na njihovu vjeru, gdje će se onda koristiti nevjerovatne mogućnosti i alati umjetne inteligencije kako bi kreirali personalizirane poruke na temelju informacija o drugim ljudima, i kako bi se na taj način vršilo informisanje, pa čak i propaganda čiji bi cilj bio premjestiti osobu iz jedne vjere i konvertirati je u drugu vjeru. To u teoriji, a moguće i u praksi, zapravo može izazvati vrlo interesantne tenzije između različitih religija. To su samo neka od pitanja o kojima će naši vjerski vođe iz cijele regije i svih religija zapravo morati sve više razmišljati, sjesti zajedno i dogovoriti se šta će s time biti – riječi su Momčilovića.
Umjetna inteligencija i privid dubokih odnosa
Anamarija Jukić-Ivandić, doktorandica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu izložila je rad u koautorstvu s prof. dr. Tončijem Matulićem, pročelnikom Katedre moralne teolgoije (KBF). Pri tome se fokusirala na etiku i koncept „kulture susreta“ u razvoju umjetne inteligencije iz katoličke perspektive.
– Zapravo cilj moga predavanja bio je istaknuti važnost teološko-antropološkog i etičkog promišljanja o izazovima u razvoju umjetne inteligencije, posebno o etičkim izazovima. Htjela sam naglasiti koliko je, a možda to zaboravljamo, Katolička crkva uključena u takva promišljanja svojim publikacijama, porukama pape Franje, njegovim govorima i dokumentima koje izdaje.
Naravno, katolička crkva pri tome ne želi potaknuti nikakav strah ili tehnoskepticizam, nego želi naglasiti da danas postoje određeni problemi o kojima bismo svi zajedno trebali razmišljati – naglasila je Jukić-Ivandić.
Dodala je da su „kultura susreta, naravno, odnosi prvenstveno na susret s drugim ljudima, s Bogom ili s prirodom.“
– Međutim, htjela sam istaknuti i ovaj susret s tako sofisticiranim oblicima umjetne inteligencije poput društvenih robota i androida, koji pred nas postavljaju izazov privida dubokih odnosa. Papa to naziva takozvanim samodostatnim intimizmima, koji nam daju određeni privid dubokih odnosa, a zapravo se radi o društvenim robotima. To je područje o kojem bismo, po mom mišljenju, zaista trebali duboko etički promišljati – riječi su Jukić-Ivandić.
Umjetna inteligencija i percepcija religijskog autoriteta
Senad Hevešević, glavni imam Medžlisa IZ Osijek, govorio je o temi Digitalni habitus umjetne inteligencije kao etički izazovmuslimanskom religijskom autoritetu.
– Na prvi pogled riječ je o vrlo kompleksnoj temi, ali se u osnovi bazira na svakodnevnom iskustvu ljudi, vjernika i vjernica, koji korištenjem konverzacijskih agenata ili chatbotova, na koje sam se najviše fokusirao, zapravo tragaju za znanjem. Želio sam kroz ovaj rad istražiti kako to utječe na percepciju religijskog autoriteta kao takvog, jer digitalni habitus kao pojam možemo razumjeti kao određeno okruženje koje nastaje u interakciji između čovjeka i tih digitalnih aparata koje svakodnevno koristimo, a u kojima, ponovno ponavljam, ponajviše danas dominira upravo umjetna inteligencija poput ChatGPT-a i sličnih platformi. Takva interakcija utječe na dinamiku odnosa prema autoritetu, na shvaćanje autoriteta jer, tragajući za znanjem putem umjetne inteligencije, ljudi teže brzim, jednostavnim i lahkim odgovorima – istakao je Hevešević.
Posebno napominje da je umjetna inteligencija kreirana u skladu s potrebama i željama kornisnika, pri čemu, kako kaže, veoma često nudi odgovore „koji će biti korisniku ugodniji.“ Osim toga, naglasio je i pojave tzv. haluciniranja modela umjetne inteligencije, odnosno pojave različitih grešaka. Hevešević je posebno potcrtao imperativ koji je pred religijskim zajednicama.
– Neophodno je da vjerski službenici, imami i mualime prolaze određene vrste edukacija te da religijske zajednice preuzmu aktivnu ulogu u obrazovanju svojih kadrova. Potom je nužno svoj angažman nastaviti u razgovoru s vjernicama i vjernicima kako bi im se jasno objasnilo što se zapravo nudi kroz te konverzacijske agente. U akademskoj zajednici i ozbiljnijim razgovorima brzo i lahko dođemo do uvida da tu nije riječ o istinskom razgovoru – jer nema prave dubine, duhovnog aspekta i slično. Međutim, moramo biti svjesni da prosječni korisnik u svakodnevnom korištenju nema vremena niti volje za takav nivo ozbiljnijeg razmatranja te vrlo lahko, površno prihvata sadržaje, kao što prihvata i određenu vrstu imitacije empatije o kojoj govorimo – zaključio je, pored ostalog, Hevešević.
Temu o ulozi umjetne inteligencije u promoviranju razumijevanja različitosti je tretirao sarajevski imam Asmir Salihović, bioetičkim pitanjima u fetvama šejha El-Karadavija u svome radu se bavio hafiz prof. dr. Safvet Halilović, redovni profesor Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Zenici, a o metodama razvoja svijesti korisnika umjetne inteligencije o efektima upotrebe i zloupotrebe govorio je prof. dr. Nezir Halilović, vanredni profesor na IPF u Zenici i Bihaću.
Potreba za reinterpretacijom temelja pojavnog svijeta
Hafiz prof. dr. Rifet Šahinović s IPF-a u Bihaću govorio je o promijenjenoj strukturi znanja i njenom utjecaju na religiju.
– Zanimljivo je primijetiti da, posmatrajući s kur'anskog aspekta, u jednom trenutku možemo kazati kako je svrha stvaranja čovjeka na Zemlji upravo znanje. Mi imamo kur'ansku dovu „Rabbi zidni ilma“, koju prevodimo kao „Bože, povećaj mi znanje“, ali u širem semantičkom značenju ta bi se dova sasvim prikladno mogla prevesti i kao „Bože, dopusti mi da stalno, cijeli dan, cijeli svoj život, napredujem u znanju“. Posmatrajući s kur'anske tačke gledišta, mogli bismo reći da je znanje genetski usađeno u čovjeku i da je čovjek predodređen da saznaje stvari tokom života na ovome svijetu.
Ako uzmemo u obzir takve kur'anske postavke, kao i postavke svih svjetskih religija, možemo se zapitati u čemu je, zapravo, problem danas. Problem je u izmijenjenoj strukturi znanja u savremenom svijetu. Primijetite da se s kur'anskog stajališta kaže da je Uzvišeni Allah, džellešanuhu, podučio čovjeka znanju i imenima stvari – u suštinskom njihovu značenju. To znači da jedino čovjek posjeduje znanje o suštini stvari. Čovjek je sposoban imenovati stvari, ali kroz imenovanje, on prepoznaje njihovu suštinu, strukturu, način upotrebe i slično – naglasio je Šahinović.
Istakao je činjenicu da današnja nauka, uključujući umjetnu inteligenciju, pomaže savremenom čovjeku, ali, ipak, „jedino čovjek prirodno posjeduje sposobnost razumijevanja suštinskih stvari“.
– Ako govorimo o umjetnoj inteligenciji, može li nešto što je umjetno biti zaista inteligentno? To je dilema koja će zasigurno pred savremenim čovjekom i u današnjem vremenu izazivati značajne potrese u civilizacijskom hodu čovječanstva. Međutim, sve religijske zajednice, pa tako i naša Islamska zajednica, a samim time i muslimani, nalaze se pred određenim izazovima. Zaključili smo da te izazove možemo jedino prevazići reinterpretacijom temelja ovoga pojavnog svijeta i okruženja u kojem se nalazimo. Mi, ljudi koji se bavimo teologijom, kao i naši vjernici, uvijek kada se govori o interpretaciji i reinterpretaciji, zauzimamo određenu distancu, strahujući da se radi o interpretaciji temelja vjere. Ovdje nije riječ o reinterpretaciji temelja vjere, nego o reinterpretaciji našeg odnosa prema društvenoj stvarnosti u kojoj živimo. Niko nas ne pita u kakvoj situaciji živimo, ali zaista ćemo morati sebe pitati kakav ćemo odnos imati prema svemu tome – zaključio je Šahinović.
Odilon Singbo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta izložio je razmatranja o tome ima li umjetna inteligencija šta reći kršćanskoj teologiji i obrnuto. Mr. sc. Nermin Botonjić je govorio o temi Umjetna inteligencija - početak kraja znanja?". Uslijedilo je i izlaganje Almira Badnjevića, direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, s promišljanjem o sve manjoj prisutnosti prirodne, a sve većoj dominaciji umjetne inteligencije. O pravilima ili njihovom izostanku u korištenju umjetne inteligencije govorila je Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab instituta i vanredna profesorica na Međuanrodnom Burch Univerzitetu Sarajevu i Univerzitetu Donja Gorica, Crna Gora.
Današnjim sesijama su moderirali Mevludin Arslani, Ajla Čustović i Nejra Kadić Meškić.
Simpozij je i zvanično zatvorio kraćim obraćanjem muftija Aziz-ef. Hasanović pri čemu je istakao da je sukus svega poruka da „tehnologija ne smije biti cilj, već mora biti alat, koji će nam olakšati budućnost života.“ Muftija se zahvalio učesnicima posebno istakavši činjenicu da su većim dijelom okupili mlade i kvalitetne istraživače. Osim toga, prenio je i zadovoljstvo predsjednika Evropske akademije nauka i umjetnosti Klausa Meinzera te istakao da postoji mogućnost da ovaj simpozij bude dio i naučnog kataloga spomenute akademije.
Održani simpozij predstavlja važan iskorak i u artikulaciji ovih tema na nivou Islamske zajednice. Izlaganja će, kako su organizatori istakli, biti objedinjena i u dvojezičnom zborniku radova.
(Hasan Hasić/ Preporod.info)
