Islamski centar Zagreb domaćin međunarodnog simpozija o temi nauke, religije i umjetne inteligencije: Umjetna inteligencija mora imati svoje granice

U Islamskom centru u Zagrebu danas je započeo dvodnevni međunarodni simpozij pod nazivom Znanost, religija i umjetna inteligencija – etički aspekt - sinergizam, a ne skepticizam.

Simpozij se održava u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Evropske akademije nauka i umjetnosti, Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te Medžlisa Islamske zajednice Zagreb.

Simpozij je otvoren obraćanjem muftije Aziz-ef. Hasanović, koji je i aktivni član spomenute Evropske akademije, a govorili su i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović.

U međuvremenu, učesnike i prisutne je s programom simpozija upoznao mr. sc. Nermin Botonjić, predsjednik Medžlisa Zagreb i pomoćnik predsjednika Mešihata IZ u Hrvatskoj za upravljanje procesima.

Simpozij je okupio istaknute istraživače i autore iz različitih naučnih disciplina, posebno u oblastima religije, telogije, humanističkih i društvenih nauka.

Uvodna predavanja su održali predsjednik Evropske akademije nauka i umjetnosti Klaus Meinzer o temi Nauka, religija i umjetna inteligencija – izazovi za budućnost, Frank Chevernak, predsjednik Etičkog udruženja SAD o temi: Zelotizam – prijetnja profesionalizmu danas, Hamid Havali Shahriari, generalni sekretar Svjetskog vijeća za približavanje mezheba iz Irana o temi Umjetna inteligencija, okvir i načela, Usama El-Azhari, ministar vakufa i vjerskih i vjerskih pitanja Egipta i Velimir Srića, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu o temi Izazovi sinergije ljudske i umjetne inteligencije.

Pronaći zajedničko rješenje za budućnost čovječanstva

– Ovogodišnja tema Međunarodnog znanstvenog simpozija – etika i umjetna inteligencija – nasušna je potreba vremena i temeljni je izazov za sve, pa i za vjerske zajednice, među kojima je i Islamska zajednica. Stoga smo naručili jedno veliko istraživanje, koje je provedeno, o tome kako vjerski ljudi gledaju na umjetnu inteligenciju, što od nje očekuju i vidjeli smo kompatibilnost između umjetne inteligencije i našeg poslanja. Budući da vjerske zajednice svoj rad temelje na etici i moralu, moramo uspostaviti granice: Dokle seže umjetna inteligencija? Ili je ona bezgranična? Ona, u tehnološkom smislu, može biti bezgranična, ali u etičkom smislu mora imati svoje granice. Stoga ovakva vrsta simpozija ima za cilj da se sastanu stručnjaci iz svih nebeskih religija, etike i morala, kao i tehničkih struka, kako bi dali odgovore na ova pitanja i usmjerili nas u kom pravcu vjerske zajednice mogu ići – kazao je, između ostalog, muftija Hasanović.

Istakao je da su kao religijska zajednica uočili značaj ove teme i potrebu da je sami inciraju, što su prepoznali i suorganizatori.

Potcrtava da nauka i religija "moraju naći zajedničko rješenje i ponuditi ga vjerskim zajednicama i čovječanstvu uopće."

Također, muftija Hasanović se osvrnuo i na pitanje budućnosti i nasljedstva koje će biti ostavljeno kasnijim generacijama te ukazao i na pojave praktične upotrebe umjetne inteligencije u religijskom životu na lokalnom nivou.

- Islam nas uči da odgajamo djecu za vrijeme u kojem će ona živjeti. Moramo odgovoriti na ova pitanja, ostaviti djeci odgovore i truditi se stalno da dajemo kvalitetne i adekvatne odgovore na sve izazove s kojima se susrećemo. Ovo je veliki izazov, s kojim se susrećemo. Velika je zloupotreba, ali velika je i korist. Recimo, jedna od koristi koju mi ovdje primjenjujemo je da – s obzirom na to da imamo veliki broj radnika iz cijelog svijeta koji ne znaju jezik – kada hatib drži govor - oni putem QR koda, mogu odabrati jezik na kojem će pratiti hutbu, i umjetna inteligencija automatski prevodi kako bi mogli razumjeti. To je jedna velika korist. S druge strane, susrećemo velike manipulacije s umjetnom inteligencijom koje razaraju porodice i čovječanstvo uopće – to je već ona loša strana. Stoga je važno postaviti tu granicu i promatrati je u skladu s etikom, s moralom i s principima vjere – riječi su muftije Hasanovića.

Sve zavisi od čovjekovog moralnog odnosa prema tehnologiji

Predsjednik Evropske akademija nauka i umjetnosti Mainzer podsjetio je da se Akademija bavi, ne samo pitanjima nauke i umjetnosti već i svjetskih religija naglasivši tradiciju koju temelje na evropskoj historiji, odnosno toleranciji.

– Svi znamo da je vještačka inteligencija aktuelna sada. Nije više samo u laboratorijama — svi koriste ChatGPT ili DeepSeek, i to su napredni sistemi umjetne inteligencije koji prodiru u svakodnevni život svih ljudi, ne samo u akademskoj sferi. I šta to znači? Da li su ti sistemi zaista inteligentni? Možda simuliraju ljudsku inteligenciju na vrlo visokom nivou. I onda, naravno, mora se posmatrati mnogo socijalnih aspekata. Etička pitanja, naprimjer. Ja dolazim iz Njemačke i tamo se, naprimjer, razmatra da li tzv. pametni telefoni sa ChatGPT-om trebaju biti dozvoljeni u školama? Da li bi trebali biti dostupni mladim ljudima? Svi znamo kakav je uticaj algoritama na našu svakodnevicu, na politiku, naprimjer na izbore, ne samo u SAD-u, u predsjedničkim kampanjama, nego i ovdje u Evropi. I onda, mladi ljudi, djeca u školama i učenici. Na njih algoritmi utiču kada biraju kako će misliti, šta će kupovati i kakve će izbore praviti. To je veoma važno i moje mišljenje je da se ne može reći da je umjetna inteligencija prevara, jer se jednostavno ne može zaustaviti.  Ali ono što je potrebno jeste da ljudi budu obrazovani. Počevši već od škole, zatim kroz svoj profesionalni život i do univerziteta. Mislim da je to zadatak današnjice – kazao nam je akademik Mainzer.

Podsjetio je da je ChatGPT samo tehnologija, "kao i točak, ali je mnogo autonomnija od točka" te da naposljetku sve zavisi od čovjeka i njegovog moralnog odnosa prema toj tehnologiji.

Čovjekovo djelo ćemo uvijek prepoznavati

Ministrica Obuljen Koržinek je posebno istakla i diplomatske susrete koji su za predmet razgovora imali i odnose s vjerskim zajednicama i pitanja Islamske zajednice u Hrvatskoj kao što je primjer nedavne bilateralne posjete Egiptu.

Pri tome se istakla tema stranih radnika u Hrvatskoj, kojima su, kako ističe, Islamski centar u Zagrebu i drugi islamski centri u Hrvatskoj prva adresa za podršku, koja im pomaže da se integrišu u hrvatsko društvo.

U pogledu Simpozija, istakla je da su umjetna inteligencija i etička pitanja vezana uz nju današnjica, ali da o načinu uređenja njenog korištenja s ciljem da ne dođe do zloupotrebe, zavisi budućnost društva.

^{Minstrica Nina Obuljen Koržinek}

- Religije govore o etici, znanost također, ali na kraju ipak to država reguliše. Koliko će to biti teško u budućnosti? To će, možda više nego išta drugo, biti jedno od glavnih pitanja budućnosti. Kao što sam rekla, o tome se intenzivno već danas razgovara, propisi se donose, a mi u velikoj mjeri sudjelujemo u donošenju tih propisa na nivou Evropske unije. Naravno, radi se o tehnologiji koja se razvija brže od zakonodavstva i zapravo mi post festum pokušavamo uhvatiti korak i reagirati na ono što može imati negativne implikacije. Kao što sam rekla, umjetna inteligencija donosi mnogo dobrih stvari. Ona može kao tehnologija biti korisna u nizu društvenih, znanstvenih i profesionalnih područja. Ali, istovremeno, na nama koji predlažemo i donosimo propise je odgovornost da, u mjeri u kojoj je to moguće, tu tehnologiju i njeno korištenje prilagodimo na način da bude korisna, a ne štetna za društvo – kazala je ministrica.

Osvrnula se i na pitanje zaštite autorskih prava u kontekstu umjetnosti te na sami fenomen kreativnosti.

– Bez živih kreativnih ljudi, čiju je kreativnost umjetna inteligencija usvojila, ona ne bi mogla ništa stvoriti. U tom smislu, pitanje zaštite autorskih prava je među najvažnijima i o tome se intenzivno raspravlja. Već su doneseni brojni propisi na tu temu. Ali ja vjerujem – duboko vjerujem – i ne samo kao osoba koja obnaša ovu dužnost, nego to je i moje osobno uvjerenje, da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku kreativnost. Uvijek ćemo moći znati i prepoznati ono što je stvorila ljudska ruka, ljudski um, ljudski duh, ljudska kreativnost. Naravno, tehnologija napreduje jako brzo, izazovi su veliki i zato je ovakva rasprava i ovakva konferencija i korisna i potrebna – kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Izazov je sačuvati ljudsku misao

Ministar vakufa Egipta Usama El-Azhari istakao je odličnu saradnju između Egipta i Hrvatske te naglasio da će nastaviti putem saradnje i posvećenosti.

– U februaru smo u Egiptu imali počasne goste: premijera, ministricu kulture i medija te njegovu eminenciju muftiju Islamske zajednice u Hrvatskoj. Već smo zaključili nekoliko memoranduma o razumijevanju i sporazuma o saradnji. Moja današnja posjeta je jedan od plodova tih sporazuma – kazao je ministar.

U pogledu teme Simpozija istakao je nekoliko tačaka.

– Umjetna inteligencija pomaže svakome da dođe do informacija, znanja i nauke u sekundama. Ali ostaje jedan izazov: sačuvati ljudsku misao cijelom i sposobnom za analizu i inovaciju. Ako to ne učinimo, umjetna inteligencija će ugroziti ljudsku misao i oslabiti njene sposobnosti. Moramo se brzo pokrenuti, da omogućimo potpunu i kvalitetnu upotrebu kapaciteta umjetne inteligencije. Sada imamo paralelne programe, da bi se sačuvale te sposobnosti ljudskog uma. Umjetna inteligencija ne smije negativno utjecati na ljudski um – zaključio je Azhari.

Narednog dana će se održati sedam sesija, te s prezentacijom zaključaka simpozij će biti i završen. 

(Hasan Hasić/ Preporod.info)