Sarajevo: Naučna konferencija "Bosna i Hercegovina u međunarodnim odnosima od 1878. do 2025.” (VIDEO)

"Šta je kroz historiju oblikovalo ono što danas prepoznajemo kao međunarodnu poziciju Bosne i Hercegovine?", jedno je od pitanja tematiziranih naučnom konferencijom "Bosna i Hercegovina u međunarodnim odnosima od 1878. do 2025.” 

Konferenciju je organizovao naučnoistraživački institut "Ibn Sina", a jedan od njenih ciljeva je da se sagledavanjem činjenica iz prošlosti jasnije razumije aktuelni trenutak. 

– Važno je spomenuti da se ovaj skup organizuje u spomen na period od Berlinskog kongresa do danas, uz osvrt na geopolitičke odluke i globalne procese koji su utjecali na Bosnu i Hercegovinu. Imamo priliku slušati stručnjake iz različitih oblasti koji će tematizirati položaj Bosne i Hercegovine, utjecaj stranih sila, ali i dati neke preporuke za buduće djelovanje – rekao je predsjednik Organizacionog odbora Admir Lisica. 

Istakao je da međunarodne odnose bitno određuje njihova dinamičnost te da je riječ o procesima koji se mijenjaju i uvijek su u toku.

^{Predsjednik Organizacionog odbora Admir Lisica}

– Zbog toga bih volio da naša javnost više promišlja o geopolitici i međunarodnim odnosima, jer se sve ono što se dešava na međunarodnom reflektuje i na Bosnu i Hercegovinu – istakao je Lisica.   

Tokom konferencije su govorili naučni radnici iz oblasti međunarodnih odnosa, politologije, sociologije i historije. Profesorica Dževada Garić je, govoreći o geopolitici 19. stoljeća i njenim posljedicama na međunarodni položaj Bosne i Hercegovine, uspostavila paralelu između tog i današnjeg vremena.

– Ispostavilo se da, ustvari, ima mnogo elemenata kontinuiteta. Na Berlinskom kongresu razmatralo se pitanje šta će se desiti s prostorom kojim vlada Osmansko carstvo. Tačnije, ko će upravljati tim prostorom i koja velesila će nadjačati druge velesile, odnosno, popuniti politički, ekonomski i trgovački prostor u jugoistočnoj Evropi, uključujući i Bosnu i Hercegovinu – pojasnila je dr. Garić. 

Također je s prisutnima podijelila informaciju o tome da se, prema zapisima s Berlinskog kongresa, može naći Bismarckova izjava da stabilna Bosna i Hercegovina vodi ka stabilnoj Evropi.

Tematiziran je odnos Bosne i Hercegovine s državama Zapada, ali i onim državama koje nazivamo islamskim. Također, propitivan je kontinuitet bosanskohercegovačke diplomatije od devedesetih godina do danas.

Razgovarali smo i s Harunom Nuhanovićem, čije je izlaganje usmjereno na alternative u vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, gdje je tematizirao odnose Bosne i Hercegovine s Iranom, Turskom i Saudijskom Arabijom.

– Bosna i Hercegovina, gledano zbirno, nema alternativu u ovim pobrojanim kategorijama zemalja. No, kada pogledamo pojedinačno, možemo reći da se Turska izdvaja u odnosu na druge zemlje, kako u političkom, tako i u vojno-ekonomskom smislu. Naravno, postoji i dosta prostora za saradnju s Iranom i Saudijskom Arabijom, posebno u trgovinskoj razmjeni, što bi trebalo iskoristiti ako se bude radilo strateški i planski – rekao je Nuhanović. 

Ulogom Turske na Balkanu bavio se i profesor Jahja Muhasilović, koji je govorio o vanjskoj politici ove države i njenoj geopolitičkoj budućnosti.

– U sklopu svog rada se zalažem da Bosna i Hercegovina mora voditi multivektorsku vanjsku politiku, jer nema luksuz da bude orijentisana isključivo prema jednoj strani.

Posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da dolazi do pojave multipolarnog svijeta, gdje se sve manje uvažava ono što zovemo kolektivni Zapad, a sve više se na međunarodnoj sceni čuju glasovi zemalja koje mu ne pripadaju – poručio je dr. Muhasilović. 

Pojasnio je da je Turska jedna od takvih, uslovno govoreći, nezapadnih zemalja, koja je kulturno i geografski najbliža Bosni i Hercegovini.

– Bosna i Hercegovina s Turskom i onima koje nazivamo kolektivnim Zapadom mora graditi odlične odnose. Bojim se da nam se, ukoliko to ne uradimo, desiti situacija koja nam se iznova ponavlja; da oni koji ruše Bosnu i Hercegovinu, secesionisti, krenu graditi paralelne odnose s tim zemljama – istakao je Muhasilović. 

Među ostalim temama, također je ponuđen osvrt na to koliko su genocid nad Bošnjacima i agresija na Bosnu i Hercegovinu oblikovali društveno-političku paradigmu življenja. Ermin Veličanin je, u svom izlaganju tematizirao pravno-političke izazove ugovornog odnosa Bosne i Hercegovine i Srpske pravoslavne crkve. 

– Tim ugovorom, već u samoj preambuli, priznali smo višestoljetnu prisutnost Srpske pravoslavne crkve – što je, historijski gledano, prilično problematično. Isto tako, Srpskoj pravoslavnoj crkvi smo dali pravo da ovdje vrši obrazovnu funkciju kroz vjeronauku.

Osim toga, dali smo joj i jedno pravo koje je vrlo problematično, a tiče se toga da, kada je riječ o pravoslavlju u Bosni, Srpska pravoslavna crkva ima svojevrstan monopol.

Naime, ugovorom je propisano da nijedna pravoslavna crkva ne može izgraditi svoj hram bez saglasnosti, recimo, lokalne zajednice te Srpske pravoslavne crkve – pojasnio je Veličanin. 

Kako su to naglasili i naši sagovornici, konferencija je, pored detekcija stanja, ponudila i neke konkretne smjernice za društveno-političko djelovanje.

(N.G./Preporod.info)