U Gazi Husrev-begovoj biblioteci otvorena izložba "Knjiga pod opsadom": Knjige su, kao i ljudi, bile na meti agresorskog oružja

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je povodom Međunarodnog dana knjige svečano otvorena izložba "Knjiga pod opsadom".

Kako ističu organizatori, ova se izložba priređuje kao vid poštovanja prema kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

– Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, kao polumilenijski čuvar našeg pisanog kulturno-historijskog naslijeđa, priređuje u određenim posebnim prilikama tematske izložbe poput ove, koja govori o knjizi u opkoljenom gradu – rekao je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Dženan Handžić.

Izložba "Knjiga pod opsadom" donosi priču o tragediji, ali istovremeno svjedoči hrabrosti, opstanku i ponovnom rođenju bibliotečkih fondova, koji su preživjeli opsadu Sarajeva.

^{Mr. Dženan Handžić}

– Tokom opsade Sarajeva stradali su ljudi i imovina ali stradale su i knjige. Međutim, one su preživjele, kao i ljudi, i današnja izložba je, ustvari, naša pohvala životu, ustrajnosti, ljubavi prema znanju, umjetnosti i nauci, koja nas i danas okuplja – istakao je direktor Handžić.

Izložba posvećuje poseban prostor Orijentalnom institutu u Sarajevu, čija je rukopisna zbirka uništena 17. maja 1992. godine, kad je zgrada Instituta pogođena granatom. Time su izgubljeni neprocjenjivi rukopisni kodeksi i druge vrijedne zbirke.

– Knjige su, baš kao i ljudi, bile pod opsadom i na meti neprijateljskog oružja. Biblioteke, instituti, arhivi, muzeji predstavljali su, nažalost, legitimni vojni cilj za agresorsku vojsku, ne zato da bi se uništile zgrade, već da bi se uništilo znanje, sjećanje, identitet, kultura Bosne i Hercegovine – rekla je dr. Dželila Babović, viši naučni saradnik Orijentalnog instituta i jedna od autorica izložbe.

Kako naglašava, vrijedno posebnog spomena je to što su se s druge strane agresorskog oružja našli ljudi – heroji, koji su bili spremni rizikovati vlastiti život kako bi sačuvali knjige.

– To su ljudi koji su pod svijećama i granatama pisali, čitali, prevodili, organizovali književne večeri i književne promocije. To su ljudi kojima je knjiga, zapravo, postala jedna vrsta otpora i borbe protiv bezumlja u kojem su se našli. Ova izložba posvećena je upravo tom otporu, toj hrabrosti, iznimnom poštovanju knjige kao naše svetinje, koja je dio našeg identiteta i tradicije – poručila je dr. Babović. 

Pored Orijentalnog instituta, izložbom se posvećuje pažnja Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, koja je doživjela razaranje 25. i 26. augusta 1992. godine te domaćinu izložbe – Gazi Husrev-begovoj biblioteci, koja je pokazala izuzetnu hrabrost i posvećenost u zaštiti svog rukopisnog naslijeđa u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Izložba počinje dokumentom koji predstavlja spisak džamija koje su izgorjele 1697. godine, tokom paljevine Eugena Savojskog. U džamijama su tada bile čuvane i prepisivane knjige. Smatramo ih prvim bibliotekama – rekla nam je mr. Madžida Smajkić, viši konzervator u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i jedna od autorica izložbe. 

Pored navedenog, izložba nastavlja prikazom uništavanja i granatiranja Sarajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata.

– Tu je ponuđena i popratna dokumentacija koja potvrđuje da je tadašnji direktor Mehmed Handžić tražio sanduke za spašavanje rukopisa tokom bombardovanja Sarajeva. Potom se govori o stradanju u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Izložba završava s posljednja četiri panela kojima je predstavljena obnova, revitalizacija, spašavanje knjiga – istakla je mr. Smajkić. 

Izložbu je svečano otvorio dr. Ekrem Tucaković, voditelj Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Istakao je da se uništavanjem knjiga uništavala forma u kojoj se pohranjuje memorija. 

– Paralelno s progonima bošnjačkog stanovništva, nastojao se uništiti zapis i bitni elementi kulturnog identiteta bošnjačkog naroda i njegovog historijskog pamćenja, što je u nekim dokumentima i izvještajima smatrano kulturocidom, odnosno kulturnim genocidom – istakao je dr. Tucaković, naglašavajući značaj tematiziranja ovog pitanja. 

Pored naših sagovornika, autori izložbe su i Muamera Smajić, MA te mr. Mustafa Berhamović i mr. Edin Lepenica.

Izložba će biti otvorena za posjete do 7. maja.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)