Komšić u NATO-u: Situacija nakon presude Dodiku direktna prijetnja sigurnosti BiH i regije

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je političku situaciju u zemlji nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku, "jako složenom" rekavši kako to može predstavljati "direktnu prijetnju" sigurnosti Bosne i Hercegovine i regiona, javlja Anadolija.

– Imamo pravosudni postupak, s jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se, s druge strane, pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije, jer se tu ne radi o političkom, nego, prije svega, o sigurnosnom problemu – rekao je Komšić u obraćanju članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu u utorak.

Na sjednici kojoj prisustvuju i druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović i Denis Bećirović, Komšić je iznio viđenje trenutne političke situacije u BiH s akcentom na put prema članstvu u NATO savezu.

Odbacio je mogućnost pregovora o presudi predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska "kroz unutrašnji dijalog", rekavši kako "ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa".

– Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004 – dodao je.

Podsjetio je na reakciju SFOR-a 2001. u "slučaju Hercegovačka banka", kad je spriječen "udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom 'hrvatska samouprava'".

Komšić je istakao kako BiH izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, dodavši da je to "nedovoljno" i ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura. Ukidanjem Fiskalnoga okvira, BiH bi imala dovoljno sredstava da ispuni i obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu, rekao je.

Pozvao je NATO saveznike da u narednom periodu, koji se tiče učešća BiH u MAP-u, dodatnu pažnju posvete ispunjavanju političkih kriterija, posebno u oblasti vladavine prava i demokratije.

– U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji – rekao je član bh. Predsjedništva dodavši kako oko 70% građana BiH želi članstvo u NATO-u.

To "politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda", naglasio je.

Put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine, donošenjem Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

Zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je dostavila 2009, a NAC je 2018. pozvao BiH da učestvuje u MAP-u. Naredne, 2019. godine sačinjen je i dostavljen prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

BiH je dosad učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, te više misija UN-a i vojnih vježbi s NATO snagama u zemlji i inostranstvu.

(Preporod.info)