Ratni zločinac Radislav Krstić prebačen u Estoniju na odsluženje ostatka zatvorske kazne

Ratni zločinac Radislav Krstić prebačen u Estoniju na odsluženje ostatka zatvorske kazne

Nekadašnji komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić prebačen je iz Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija (UN) u Estoniju na odsluženje ostatka zatvorske kazne, zbog pomaganja genocida u Srebrenici. U nalogu s kojeg je ukinut povjerljivi status nakon Krstićevog prebacivanja u Estoniju, te je javno objavljen, navodi se da je Mehanizam odlučio da on ostatak kazne služi upravo u toj zemlji.

Krstić je, u Haškom tribunalu 2004., osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Detektor je ranije pisao i da je Mehanizam ponovo odbio Krstićev zahtjev za puštenje na prijevremenu slobodu. Tada je u svojoj odluci predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana navela kako težina Krstićevih zločina utječe da mu se odbije prijevremeno puštanje na slobodu, kao i da demonstracija rehabilitacije treba biti uvjerljivija što je teže kriminalno ponašanje u pitanju.

– Pozdravljam činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak i smatram da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid, i da je u njemu učestvovao, odražava nivo rehabilitacije i od značaja je s obzirom na porast historijskog revizionizma i poricanja genocida u regionu – obrazložila je tada Gatti Santana.

U odluci je dodala da još nije uvjerena da je Krstić pokazao dovoljan stepen rehabilitacije da dosegne “povišeni prag”, kao i da nema dokaza koji ukazuju na postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga kojima bi se mogla nadjačati negativna ocjena.

– Dosad je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam svaki put odbio – saopćila je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti