Iz štampe izašla knjiga "Kako sačuvati Bosnu – Politički testament akademika Muhameda Filipovića", autora Faruka Vele

U povodu 5. godišnjice smrti istaknutog bosanskohercegovačkog intelektualca, a u izdanju renomirane Izdavače kuće "Connectum" iz Sarajeva, iz štampe je upravo izašla knjiga pod naslovom "Kako sačuvati Bosnu – Politički testament akademika Muhameda Filipovića", novinara Faruka Vele.

Knjiga će biti dostupna na 36. međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga, koji se od 9. do 14. aprila održava u glavnom gradu naše zemlje.

Ovo djelo sadrži intervjue koje je autor u brojnim prilikama vodio tokom posljednjih petnaestak godina života jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca, filozofa, teoretičara, esejiste, političara i diplomate.

Među njima su i razgovori koji će biti prvi put objavljeni, te predstavljaju svojevrsni politički testament akademika Filipovića, kako govori i podnaslov knjige.

– Odupirući se "historiji odbačenih", želimo na ovaj način odati počast čovjeku koji je neizmjerno zadužio Bosnu i Hercegovinu, ali i prenijeti poruke, lekcije jedne važne historijske ličnosti koja je obilježila drugu polovicu 20. i prve decenije 21. stoljeća. U današnjem vremenu brojnih izazova pred našom domovinom, a na koje je profesor Filipović u kontinuitetu upozoravao proteklih decenija, insistirajući na proaktivnoj i jasno definiranoj bosanskoj politici, ovo je prilika da propušteno možda nadoknadimo – kazao je Vele, poručujući da će posljednjeg "bosanskog dida njegova Bosna pamtiti".

Povodom realizacije ovog značajnog izdavačkog poduhvata, svoje recenzije ispisali su ugledni bosanskohercegovački intelektualci.

– Na temelju Filipovićevih riječi knjiga postavlja tezu da bosanska politika mora biti inkluzivna i fokusirana na cjelovitost države, umjesto partikularnih etničkih interesa – piše, uz ostalo, prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Prof. dr. Senadin Lavić konstatira kako na pitanja autora Faruka Vele akademik Filipović odgovara jasno, precizno, vizionarski, umno, prosvjetiteljski, kao da želi otvoriti spasonosne sfere duha za ljude oko njega i tako osigurati mirnu i slobodnu budućnost dolazećim Bosancima.

– Intervjui koje je Vele sakupio i obavio s akademikom Filipovićem mogu služiti kao pregledan put jedne političke ideje i mišljenja liberalno-demokratske orijentacije, ali i kao uvid u suštinske procese i ideje kojih se akademik Filipović u svome intelektualnom angažmanu doticao i direktno u njima sudjelovao – konstatirao je profesor Lavić.

Na kraju, prof. dr. Salih Fočo, blizak prijatelj i saradnik profesora Filipovića, navodi kako je "u svojih devet decenija života akademik Filipović uspio ostati uspravan i dosljedan sebi i svojim idejama o vrijednosti i značenju Bosne i njenih naroda, ali i vrijednosti čovjeka i njegovih potreba, o čemu svjedoče i njegovi posljednji intervjui koje je vodio s Farukom Veleom, bliskim novinarom i nadarenim piscem u kojeg je profesor imao povjerenja da će ih učiniti javnim i nakon njegovog fizičkog odlaska". 

Jedna od značajnijih poruka akademika Filipovića iz knjige glasi:

"Mi Bošnjaci morali bismo voditi bosansku politiku, ne bošnjačku... Moramo voditi politiku koja ima na umu i u vidu interese Bosne kao historijske, kulturne, duhovne, ekonomske i političke tvorevine. Ako ispustimo iz vida da je Bosna ono što je kriterij, osnova i svijest politike koju vodimo, mi ćemo se izgubiti u tim mnogobrojnim igrama, putevima koji nam se nude kao putevi spasa. Zapravo, to nisu nikakvi putevi spasa, to je gubljenje svakoga traga, koncepcije i razumnog ponašanja u odnosu na prirodu naše historije."

Bošnjačkom narodu akademik Filipović je, uz ostalo, oporučio:

"Morate se držati svoje zemlje i tradicije. Ukopajte se u nju i pustite duboko korijenje. Pogledajte hrast. On je veliko i razgranato drvo, ali ga nikakav vjetar ni oluja ne mogu oboriti jer je duboko pustio korijenje u zemlju na kojoj je iznikao. Tako i mi Bošnjaci treba da spoznamo i da se ukopamo u svoju veliku duhovnu, kulturnu i vojno-političku tradiciju i da ne puštamo da nas vjetar nosi ko perce po bijelom svijetu. Budite pravi Bošnjaci, kao naši preci koji su stotine dugih godina branili Bosnu tako da niko nije mogao u nju ući a da nije morao podviti rep i vratiti se posramljen kući."

– Ovo djelo na snažan način govori o bosanskohercegovačkoj prošlosti i sadašnjosti, te šalje vizionarske poruke važne za našu budućnost – poručuju iz Izdavače kuće "Connectum".

(Preporod.info)