"Oni koji prodaju Sutorinu ući će u historiju kao izdajnici"

Zaključak tribine je da u slučaju gubitka Sutorine može doći do velikih problema i komplikacija.

Suad Kurtćehajić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, istakao je da će svi oni koji daju svoj glas i prodaju Sutorinu u historiji ostati zapisani kao izdajnici.

"U državi nemamo državnika, imamo samo foteljaše jer ni jedan državnik ne bi dozvolio da izgubimo nešto ovako. Imamo priliku za dva izlaza na more i mi to prepuštamo kao da imamo stotine kilometara mora, pitam se šta je ovo sa nama u Bosni. Svi oni koji prodaju svoj glas i prodaju Sutorinu u historiji će ostati zapisani kao izdajnici", pojasnio je Kurtćehajić.

Prema njegovom mišljenju, Crna Gora nema ni jedan pravni argument koji ukazuje da Sutorina pripada njenoj teritoriji.

"Sve su prilike da će ovo biti veličanstvena izdaja. Nevjerovatno je kako naš narod mirno prati situaciju oko Sutorine. Crna Gora nema ni jedan pravni argumenti, i Sutorinu mogu dobiti samo ako im je poklonimo. Nažalost, tu se stvari odvijaju nepovoljno. Mnogi se pozivaju i na Badinterovu komisiju ali ona nema snagu međunarodne presude tako da je ne možemo primjeniti u pitanju Sutorine, ali i kada bi se Sutorini sudilo po Badinteru mi bi i tada dobili presudu“, zaključio je.

Muriz Spahić, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, pojasnio je kako je prostor Sutorine veoma perspektivan i teritorijalno veći od nekih prestižnih minijaturnih zemalja.

"Zavaravam se da naš narod zna gdje je Sutorina. Nažalost, oni sa kojima sam razgovarao o tome problemu misle da je to u blizini Neuma. Sutorinski fizionomski kraj pripada Mediteranskoj regiji koja pored ostalih čini primorje površine 83,7 kilometara kvadratnih. To je prostor koji je teritorijalno veći od površine nekih veoma prestižnih i uglednih minijaturnih država“, kazao je Spahić dodavši da je uzurpacijom Sutorine u korist Crne Gore granica BiH smanjena za 44,5 kilometra.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodjeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini od sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

(AA)