Sehurski program RTV BIR "Zapostimo zajedno": 30. godišnjica Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji i Islamske zajednice u Njemačkoj

O temi 30. godišnjice postojanja i rada Islamske zajednice u Republici Sloveniji i Saveznoj Republici Njemačkoj, udvadeset četvrtom izdanju jedanaeste sezone RTV BIR "Zapostimo zajedno", koji uređuje i vodi prof. dr. Zehra Alispahić, govorili su muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata IZ-e u Sloveniji mr. Nevzet-ef. Porić, predsjednik Upravnog odbora Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana Nevres-ef. Mustafić, profesorica slovenskog jezika i stručna saradnica Mešihata IZ-e u Sloveniji Amra Halilović te glavni imam IZ-e u Njemačkoj Aldin-ef. Kusur.

Muftija Porić kazuje da slogan "30 godina zajedništva na temeljima stogodišnjeg naslijeđa", pod kojim je obilježena 30. godišnjica IZ-e u Republici Sloveniji, upućuje na kontinuitet prisustva muslimana Bošnjaka na prostorima Slovenije.

IMG_4094.jpeg - Sehurski program RTV BIR — ^{Muftija mr. Nevzet-ef. Porić}

– Mi, kao muslimani u Sloveniji, svoje prisustvo i postojanje na slovenskom tlu vezujemo za 1. svjetski rat, kada su Bošnjaci – vojnici koji su se borili na strani tadašnje Austro-Ugarske Monarhije u mjestu Log pod Mangartom, zajedno sa Slovencima, izgradili džamiju. Kao dan otvaranja te džamije navodi se 24. oktobar te taj datum uzimamo kao početak institucionalnog rada i djelovanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Popis iz 1931. godine svjedoči da je u Ljubljani živjelo oko 1.000 muslimana, a nakon 2. svjetskog rata zabilježeno je još masovnije doseljavanje muslimana u Sloveniju. Godine 1963. dolazi do obnove rada Islamske zajednice u Republici Sloveniji, a 1979. podnesen je zahtjev za izgradnju ljubljanske džamije. U Grablevičevoj ulici br. 14, u Ljubljani, klanjalo se sve do 2008. godine. Danas se u Sloveniji nalazi 18 džemata u 18 većih gradova, u kojima imamo imame, infrastukturu i dužnosti i obaveze vjerskog života – kazuje muftija Porić.

Između ostalog, muftija Porić ističe kako je proces izgradnje ljubljanske džamije, odnosno Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, prolazio kroz specifične etape od početka ideje do kraja realizacije projekta.

– U 70-tim godinama promijenjeno je nekoliko lokacija koje su bile potencijalne za izgradnju ljubljanske džamije, ali nijedna na kraju nije odgovarala. Godine 1980. raspisan je arhitektonski natječaj za idejno riješenje ljubljanske džamije.Međutim, kada se krenulo u početni proces realizacije spomenutog, došlo je do zastoja i pada projekta. Godine 1997. ponovo je obnovljen i zaživio taj projekat, te jekupovina zemljišta realizirana 2008. godine, a građevinska dozvola je dobivena 2013. godine. To je bio veoma naporan i trnovit put, ali s ponosom ističemo da smo uspjeli – rekao je muftija Porić.

IMG_4095.jpg - Sehurski program RTV BIR — ^{Nevres-ef. Mustafić}

Predsjednik Upravnog odbora MKC Ljubljana Nevres-ef. Mustafić predstavio je MKC Ljubljana.

– Sve aktivnosti u našoj ljubljanskoj džamiji, odnosno, MKC-u Ljubljana veoma su dobro posjećene. Džuma-namaz je vrhunac sedmičnih okupljanja, a vikendom Centar postaje mjesto susreta različitih generacija, porodica, omladine i djece, kroz namaze, mekteb, predavanja i različite programe. MKC Ljubljana postao je mjesto koje je vrijedno posjete i trudimo se da ponudimo sadržajan program posjetiocima koji dođu. U toku godine, preko web-stranice, MKC Ljubljana posjeti otprilike 3.000 posjetilaca i te posjete su prilika da se drugima približi naš rad, ljepota naše vjere ali i mogućnost gradnje prijateljskih mostova s ljudima različitih kultura i svjetonazora – istakao je Mustafić.

Kao profesorica slovenskog jezika i stručna saradnica Mešihata IZ-e u Sloveniji, Amra Halilović brine o načinu na koji Mešihat "izlazi" u slovensku javnost s jezičkim i stilskim potencijalima.

IMG_4099.jpeg - Sehurski program RTV BIR — ^{Amra Halilović}

– Prije mnogo godina počela sam da radim u IZ u Sloveniji i mnogo sam stvari naučila u tom ambijentu. Smatram da jeangažman i uključivanje ljudi koji se bave jezikom u institucije, koje nisu iz te države, od veoma velikog značaja zbog programa preko kojih se institucije uključuju i djeluju u općem društvu. Veoma je važno da jezik komunikacije bude jasan, gramatički i pravopisno ispravan, kako bi institucija bila prepoznata kao ozbiljna i profesionalna, što Mešihat IZ-e u Republici Sloveniji i jeste – naglašava Halilović.

Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Aldin-ef. Kusur govorio je o instituciji IZ-e koja postoji i djeluje 30 godina.

IMG_4097.jpeg - Sehurski program RTV BIR — ^{Aldin-ef. Kusur}

– Prva generacija Bošnjaka doselila se u Njemačku 60-ih godina zbog radnih aktivnosti. Godine 1978. nastaje prvi bošnjački džemat u Njemačkoj, u gradu Aachen. Tada počinje ozbiljniji pristup očuvanju vjere i tradicije na ovim prostorima. Nakon toga, osnovan je džemat u Frankfurtu, što je rezultiralo začetakom ideje institucionalnog djelovanja islama Bošnjaka u Njemačkoj. Sama ideja i aktivnosti koje su se u vezi s njom realizirale, iznjedrile su formiranje i djelovanje 11 džemata. Zbog agresije na BiH, veći broj Bošnjaka dolazi u Njemačku. Tada je IZ doživjela puno institucionalno djelovanje i dobila prvog glavnog imama –Mustafu-ef. Klancu i njegovog zamjenika Hamzu efendijuSubašića. Danas imamo 83 džemata priznata u sastavu IZ-eu Njemačkoj. U procesu je još institucionaliziranje par džemata te će se brojka nakon toga popeti na otprilike 100.Naša zajednica je podjeljena na 5 medžlisa koji su pokrajinski. Godine 2021. neke studije su pokazale da pola miliona Bošnjaka živi u Njemačkoj – naveo je glavni imam Kusur.