Razlika između hutbe, dersa i vaza
Piše: Salih Meštrovac
U islamskoj tradiciji, hutba, ders i vaz predstavljaju različite oblike vjerskog govora, svaki sa specifičnom svrhom i načinom izvođenja.
Bez razumijevanja razlika između ove tri vrste javnoga nastupa, nemoguće je pojmiti njihovu ulogu u prenošenju vjerskih poruka.
***
Hutba je govor koji se drži tokom džuma-namaza i bajramskih namaza. Njena osnovna svrha je podsjećanje vjernika na vjerske obaveze i moralne vrijednosti.
Također, hutba zbog specifičnog vremena i mjesta na kojem se govori može biti idealna prilika za podsjećanje vjernika na određene vjerske obaveze i mubarek vremena koja su pred njima. Isto tako, hutba može biti prilika za upućivanje, savjetovanje, upozoravanje i obavještavanje vjernika po pitanju nekih aktuelnih događanja u njihovoj sredini.
Na taj način, hatib upućuje vjernike na djela i postupke koje je ispravno poduzeti spram određenih društvenih zbivanja. Zbog svega toga, hutba treba biti koncizna s jasnom porukom. To znači da učinkovita hutba ne treba sadržavati govor o detaljima koji priliče dersu.
Uz to, hutba ne bi smjela služiti kao sredstvo prenošenja ličnih stavova imama, a posebno u slučaju ako ti stavovi bespravno favoriziraju jednu skupinu slušatelja i na taj način unose smutnju i razjedinjenost među vjernicima.
Hutba treba biti sažeta, jasna i fokusirana na bitne poruke koje podstiču prisutne na razmišljanje i djelovanje u skladu s islamskim principima. Preduga hutba može izazvati nestrpljenje među vjernicima, posebno onima koji imaju poslovne obaveze, čime se gubi temeljna svrha hutbe.
Iz životopisa Allahovog Pejgambera a.s. saznajemo da su njegove hutbe bile koncizne i jezgrovite dok je namaz nakon hutbe bio duži. Nažalost, izuzetno teško/rijetko je pronaći takvu hutbu i namaz u našem vremenu i na našem prostoru.
Štaviše, današnje preduge hutbe i prekratke namaze je Allahov Pejgamber a.s. svrstavao u jedne od predznaka Sudnjeg dana.
U Časnom Kur'anu možemo primjetiti kako se hutba (glagol: hatabe) koristi u smislu zvaničnog odgovora ili obraćanja. Pored toga, hutba u Kur'anu se koristi kao termin koji je istovjetan razlogu nekog postupka ili okupljanja.
Tako se u suri el-Hidžr 57. kaže: "Koji je razlog vašeg dolaska (hatbukum), o izaslanici?" Kako to mufessiri objašnjavaju, u ovom ajetu i sličnim koji sadrže ovaj glagol i njegove izvedenice, od prisutnih se zahtjeva iznošenje ključnog razloga njihovog dolaska.
Tako je hutba kao vrsta govora zadržala konotacije oficijalnog obraćanja koji jasno i nedvosmisleno otkriva svrhu poruke koja se prenosi.
***
Ders je edukativno predavanje koje se obično održava u manjim grupama. Cilj dersa je detaljno objašnjavanje vjerskih tekstova, propisa i tema.
Kroz povijest, ders se vezao za medrese (kao mjesto gdje se održavaju – dersovi) i temeljne discipline islamske teologije, tako da je moguće govoriti o dersu iz ahlaka, dersu iz hadisa, fikha, itd.
Za razliku od hutbe, ders može trajati duže, te omogućava interakciju s prisutnima - kroz postavljanje pitanja i razgovor.
To je prilika za dublje razumijevanje Kur'ana, hadisa i drugih aspekata religije.
Zbog toga nema smetnje da ders traje duže i sadrži veći broj informacija koje slušatelji u svrhu usvajanja znanja mogu zapisivati.
Upravo na tome primjeru možemo spoznati i suštinu hutbe, a to je prenošenje jedne poruke s jasnim izražavanjem i smislom, tako da njeno pamćenje i podsjećanje na nju ne bude težak izazov za prisutne slušatelje.
Citiranje predajnih lanaca u hadisima, pojašnjavanje jezičkih finesa određenih kur'anskih izraza, atribucija odnosno navođenje imena ličnosti koje imam citira, navođenje brojki poput godina rođenja, datuma određenih historijskih događaja itd., su stvari koje pripadaju dersu, a ne hutbi.
***
Vaz je moralno-didaktički govor koji za cilj ima jačanje motivacije i duhovno preispitivanje. Najčešće se održava tokom posebnih prilika (npr. mubarek noći), te uglavnom u večernjim satima.
Stil vaza je emotivan i pripovjedački, s namjerom da ojača vjerovanje i moralne vrijednosti kod slušalaca.
Cilj vaza je poticanje na djelovanje, a ukoliko se radi o nekom prijestupu i grijehu, vaz se koristi kao sredstvo odklanjanja takve prakse kod počinitelja.
Primjer za to imamo u suri En-Nur 17. gdje Uzvišeni kaže: "Allah vas savjetuje (upućuje vam vaz) da više nikad takvo nešto ne ponovite ako ste vjernici."
Također, zanimljivo je da Uzvišeni Allah Lukmanovo obraćanje sinu označava vazom kada kaže: "Kada Lukman reče sinu svome, savjetujući ga (je'izuhu):"O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda." (Lukman, 13.)
***
Razlikovanje hutbe, dersa i vaza ključno je za shvatanje njihove uloge u religijskom životu muslimana. Svaka forma ima svoj kontekst i cilj – hutba je formalni i obavezni govor tokom džuma-namaza, ders je edukativni, a vaz inspirativni govor.
Shodno tome ćemo navesti jedan postulat koji se stoljećima navodi u svrhu razlikovanja ovih fenomena.
Taj postulat glasi: "Hutba obavještava, ders podučava, a vaz podstiče."
Predugo trajanje hutbe i odstupanje od njene svrhe može omesti prisutne i narušiti njenu efikasnost.
Praksa u nekim muslimanskim zemljama, gdje imam prije džuma-namaza drži ders ili vaz, nakon čega slijedi kratka i fokusirana hutba, pokazala se kao dobar model. Ovakav pristup omogućava izlaganje složenijih tema kroz ders ili vaz, dok hutba ostaje sažeta i fokusirana na ključne poruke.
Smatramo da optimalno trajanje hutbe ne bi trebalo prelaziti 10 minuta, kako bi se zadržala pažnja i omogućilo prisutnima da se vrate svojim obavezama bez osjećaja nestrpljenja.
Hutba predstavlja presjek sedmičnih dešavanja zajednice muslimana, te kao takva ima za svrhu da vjernike podsjeti na temeljne vrline islamskog svjetonazora koje su aktuelne u svakom vremenu i prostoru.
U tom duhu, čime ćemo završiti ovaj osvrt, trebamo se opet prisjetiti Pejgamberovog, alejhisselam upozorenja da je duga hutba, a skraćen namaz, jedan od predznaka Smaka svijeta.
(Preporod.info)
