Sehurski program RTV BIR "Zapostimo zajedno": Pisar novih stećaka

Dvadeset prvog izdanja jedanaeste sezone Sehurskog programa RTV BIR “Zapostimo zajedno”, koji uređuje i vodi prof. dr. Zehra Alispahić, o temi „Pisar novih stećaka“ govorili su dr. sci. Adis Elias Fejzić – prvi bosanskohercegovački skulptor, istraživač, umjetnik i jedinstveni prezentator kulturnog i historijskog naslijeđa BiH, koji svoji radom djeluje u Bosni i Hercegovini i Australiji, te mr. Nihad Klinčević – istraživač u sferi nadgrobnih spomenika, publicista i sportista. 

Dr. sc. Elias Fejzić ističe da stećak nije samo bitan segment bosanskohercegovačkog naslijeđa nego i simbol identiteta. 

– Stećak je slika Bosne koja je upotpunjava. Stečci, zapravo, svjedoče da smo mi u Bosni kolaž koji ima mnogo dimenzija, sadržaja i slojeva te da smo dugo nataloženi ovdje na balkanskom tlu. On je nastao na isti način kao što je nastajala renesansna skulptura te on nije samo stari nadgrobni spomenik nego čitav jedan sadržaj koji u sebi nosi mnogo koncepata  – kazao je dr. sc. Elias Fejzić. 

Mr. Klinčević, koji se bavi istraživanjem nadgrobnih spomenika, više od jedne decenije proučava ovo polje. 

– Shvatio sam da nadgrobni spomenik nije slobodan izbor klesara nego sistem. Tu je i krenula moja znatiželja u vezi s tematikom nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Počeo sam ići na teren, praviti fotografije, upoređivati i vrlo brzo ovladao temom osnovnih nišana iz duge faze u periodu Bosne u Osmanskom carstvu – govori mr. Klinčević. 

Također, mr. Klinčević objašnjava da, kada su u pitanju nišani, postoje dvije faze nastanka nadgrobnih spomenika. 

– To je rana faza – od sredine 15. sdo sredine 17. stoljeća – u kojojoj su tzv. stećkoliki nišani, koje su prvo pravili, vjerovatno, klesari stećaka jer su ti nišani sadržavali slične ili gotovo iste motive kao stečci i nalazili su se blizu nekropola stećaka, zbog osjećaja pripadnosti svojim precima. Ova faza je veoma malo istražena kada su u pitanju nadgrobni spomenici. Nadgrobni spomenici iz ovog doba su masivne građe i pretežno su veoma dobro očuvani. Orijentisani su isto kao stečci te nisu okretani po principu da desna strana bude okrenuta prema Kibli. Dakle, ostavljena je mogućnosti ljudima da njeguju i ispoštuju do tad baštinjenu tradiciju. Što se tiče rane faze nadgrobnih spomenika, ona završava sredinom 17. stoljeća kada dolazi do uspostavljanja potpune vlasti Osmanskog carstva na ovim prostorima i dolazi do uspostave sistema u svim oblastima. Između ostaloga, uvodi se pravilo izrade nišana u skladu s društvenim položajem preminule osobe. Sačuvano je dosta nišana iz te faze i oni se u literaturi zovu “ušćuplijski nišani”, jer prvi takvi primjeri potiču iz Skoplja. Taj društveni status osobe kojoj se postavlja nišan uočavao se na vrhu nišana. Ono što fascinira jeste da se šehidski nišan u Bosni pojavljuje od 15. stoljeća, što mnogo govori o nama kao ljudima i patriotama – kazao je, između ostalog, mr. Klinčević. 

Dr. sc. Elias Fejzić u svom radu slijedi tradicionalne tehnike klesanja. 

– Naprimjer, jedan najpoznatijih radova klesanog stećka jeste stećak ispred Parlamenta BiH. Također, jedan od prvih stećaka koji je kako bi se nekako oživjela ta tradicija stoji još uvijek u parku Australskog parlamenta u Kamberi. Stećak je simbol svih ljudi iz Bosne i Hercegovine i svojim radom želim da pokažem svijetu i nama da iza sebe ima jednu čitavu lepezu civilizacijskih sadržaja i vrijednosti kakve malo ko ima. Nažalost, nesvjesni smo toga, ali to trebamo osvjetljavati. Pravo oživljavanje stećaka podrazumijeva, također, i uvođenje novih elemenata koje isklesanom treba da daju vitalnost. To, u suštini, treba da bude kamen koji nas podsjeća na vlastiti identitet. To je umjetnost koja ima funkciju da nas isključivo poveže s tradicijom – govori dr. sc. Elias Fejzić.

Mr. Klinčević naglašava da postoji i treća, moderna faza po pitanju nadgrobnih spomenika.

– Svi primijetimo mnogo odstupanja od starih nadgrobnih spomenika u toj fazi i to se ostavlja za istraživanje budućim generacijama. To će pokazivati pod kakvim smo mi teretom živjeli ovdje u tim periodima i kakve sisteme smo prolazili. Vrijeme čini svoje i neke stvari se ne mogu niti vratiti niti korigovati. Ovo što je ostalo, mi možemo i trebamo da evidentiramo i da istražimo – Bosna je mozaik kulture i historije kakav se rijetko može sresti i na to trebamo da budemo ponosni – poručuje Klinčević. 

Cijelu emisiju možete pogledati u prilogu:

 (Asim Zukić / Preporod.info)