Sehurski program RTV BIR „Zapostimo zajedno”: Kultura sjećanja i nove tehnologije

U osamnaestom izdanju jedanaeste sezone Sehurskog programa RTV BIR “Zapostimo zajedno”, koji uređuje i vodi prof. dr. Zehra Alispahić, gostovali su: Hajrudin Mešić, profesor historije i geografije u Gazi Husrev-begovoj medresi te pripadnik Armije Republike BiH i učesnik u koloni Srebrenica – Nezuk 1995. godine, zatim direktor Memorijalnog centra Sarajevo te docent na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu dr. Ahmed Kulanić i Džemil Hodžić, autor projekta „Aleja snajpera” koji prikuplja fotografije svjetski poznatih ratnih fotoreportera iz perioda opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine.

Profesor Mešić, kao neko ko je preživio događanja u Srebrenici i u genocidu izgubio četiri brata, kazuje da je kultura sjećanja od iznimne važnosti zbog odnosa prema sebi, svojoj prošlosti, sopstvenoj kulturi i tradiciji.

– U tom smislu, otišli smo veoma daleko, toliko da se čak i neke druge države služe našim iskustvima kroz koja smo prošli, npr. načinima na koje smo prikupljali dokaze i utvrđivali istinu o agresiji 1992–1995. Nikada ne smijemo dozvoliti sebi da zaboravimo žrtvu koju smo podnijeli, posebno naše šehide, ranjene borce i porodice istih, koje se nekako uvijek stavljaju u drugi plan. Jer, mnogo je djece odraslo bez jednog roditelja ili roditeljā. Upravo zbog takvih stvari, nikada se ne smijemo umoriti jer nas neprijatelji nikada neće ostaviti na miru. To se ne krije i traže se samo pogodni momenti za djelovanje – kazao je profesor Mešić.

Doc. dr. Ahmed Kulanić, direktor Memorijalnog centra Sarajevo, govorio je o ovoj Instituciji.

– Proširenjem djelatnosti Memorijalnog centra Sarajevo 2023. godine, omogućili smo djelovanje ove Institucije na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Uvođenjem naučno-istraživačke, obrazovne, arhivske i bibliotečke djelatnosti, pokrili smo jedan od najvažnijih segmenata kada je u pitanju memorijalizacija, odnosno, kultura sjećanja u BiH. Memorijalni centar Sarajevo primarno djeluje u Sarajevu i nastoji da sačuva od zaborava sve ono što se dešavalo 1425 dana opsade glavnog grada, ali nastoji i da na teritoriji cijele BiH pomogne sve projekte i aktivnosti koji su važni za očivanje ukupne historije BiH iz perioda agresije 1992–1995. Jedan od najznačajnijih projekata, pored mnogobrojnih, jeste da smo u Kantonu Sarajevu „ušli“ u obrazovni sistem, te danas svi učenici 9. razreda osnovnih škola u sklopu svoje redovne nastave imaju dva časa u našem edukativnom centru, na ulazu u Sarajevski tunel, gdje uče o agresiji na BiH i opsadi Sarajeva – istakao je doc. dr. Kulanić.

Džemil Hodžić, autor web-stranice „Aleja snajpera” i filma „Aleja snajpera – mom bratu”, ponukan porodičnom tragedijom gubitka brata i s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva te da predstavi javnosti svoju priču kao jednoj u nizu priča o ratnom stradanju, pokrenuo je ovaj projekat kulture sjećanja.

– Projekat je počeo potragom za fotografijom mene i moga brata iz perioda agresije 1992–1995 godine, za koju sam vjerovao da je neko mora imati. Tu potragu sam vremenom podijelio s jednim svojim prijateljem koji mi je dao savjet da pokrenem stranicu baziranu na toj potrazi. To mi je tada zvučalo nedokučivo, prvenstveno jer nisam sebe htio stavljati u centar pažnje. Početkom 2019. godine pokrenuo sam taj projekat u vidu web-stranice. Tada smo imali samo pet galerija fotografija, a već sredinom 2020. godine imali smo 20 galerija. Nedavno je taj broj narastao na 122. Tako da, ovo je posao koji ne staje. Film o mom bratu je produkt tog rada – rekao je Hodžić.

Također, profesor Mešić ističe da se ponekad mlađe generacije u BiH štede po pitanju kulture sjećanja, nažalost, na njihovu štetu.

– Mi imamo vrlo kratak period da oblikujemo svoju djecu. Ako taj neki tajming ne iskoristimo – gotovo je. Mislim da upadamo u jednu zamku u kojoj ih, štedeći ih od tih informacijama, ne pripremamo za nove izazove koje će kasnije veoma teško podnositi. Čitati, izučavati, upoznavati mlade sa sadržajima o kulturi sjećanja – važno je. Mi to moramo jer prtljage prošlosti nosimo i nikada ih ne smijemo ostaviti – izjavio je prof. Mešić.

A da mlađe generacije uče o svojoj prošlosti, potvrđuje knjiga „Heroji odbrambeno-oslobodilačkog rata: izbor dječijih literarnih radova”, na koju se kratko osvrnuo doc. dr. Kulanić.

– Za ovaj projekat javljala su se djeca iz čitave Bosne i Hercegovine i na taj način su i oni dali doprinos kulturi sjećanja, što je veoma zanimljivo – komentirao je doc. dr. Kulanić.

S druge strane, Džemil Hodžić naglašava da bi se danas, bez socijalnih medija, širenje kulture sjećanja realiziralo mnogo sporije .

–Treba se uočiti šta ljudi prate, posebno mladi ljudi, kako bi se do njih došlo. Morate biti prisutni konstantno u društvu, kako biste bili viđeni. Tehnologije se moraju koristiti i pratiti, kako bi došli do publike do koje ne možemo doći preko knjiga, seminara i izložbi – zaključio Hodžić.

Cijelu emisiju mižete pogledati u prilogu:

(A.Z./Preporod.info)