Tematski seminar za vjeroučitelje Muftiluka sarajevskog

Seminaru su prisustvovali zamjenik reisu-l-uleme koji je ujedno i v.d. Uprave za obrazovanje i nauku, mr. Husejin ef. Smajić; muftija sarajevski, prof.dr. Enes Ljevaković; šef Odjela za vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku, doc.dr. Nezir Halilović; direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. hfz. Mensur-ef. Malkić; savjetnica za vjeronauku pri Prosvjetno-Pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo Mina Pleh; glavni imami Muftijstva sarajevskog i njihovi zamjenici, te oko 140 vjeroučitelja.

Nakon učenja odabranih ajeta Časnog Kur'ana od strane vjeroučitelja hfz. Muhameda Lepira i Fatihe za duše umrlih vjeroučitelja i svih ostlih muslimana, najavljen je program semianra od strane Mensura Aličkovića, moderatora seminara.  Seminar je bio podijeljenu tri bloka.

U prvom dijelu seminara prisutnim vjeroučiteljima se obratio direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. hfz. Mensur-ef. Malkić, koji je kao domaćin izrazio dobrodošlicu prisutnim i vjeroučiteljima od kojih je većina završila upravo Gazi Husrev-begovu medresu. Direktor Medrese je istakao značaj vjeroučiteljskog rada zahvaljujući kojem učenici iz osnovne škole dolaze u medresu sa kvalitetnim predznanjima iz poznavanja islama.

Zatim se prisutnim obratio muftija sarajevski, prof.dr. Enes Ljevaković koji je u svom izlaganju ukazao na ulogu i značaj vjeronauke, te se osvrnuo na prava i obaveze koje imaju vjeroučitelji, shodno normativnim aktima koji regulišu ovo pitanje. Muftija je istako potrebu podsjećanja na prava i obaveze, te potrebu aktivnije saradnje sa Islamskom zajednicom.

Na kraju prvog bloka, prisutnim se obratio i zamjenik reisu-l-uleme koji je ujedno i v.d. Uprave za obrazovanje i nauku, mr. Husejin ef. Smajić te u svom izlaganju istako najšečće probleme vjeroučitelja koji mogu biti lične prirode (problemi rasporeda časova, rada u kombinovanim odjeljenjima i sl.) na koje se vjeroučitelji najčešće žale, mada iste moraju sami rješavati unutar svojih kolektiva. Posebno je ukazao na sve izraženije probleme narušenih međuljudskih odnosa između vjeroučitelja zbog kojih se dovodi u pitanje i ugled vjeroučitelja kao profesije kao i Islamske zajedncie u cjelini. Druga vrsta problema su problemi općeg karaktera, gdje se vjeročitelji žale na nastavne programe i udžbenike za vjeronauku, što je on pozdravio i istakao da uvijek treba tražiti još kvalitetnije nastavne programe i udžbenike, s tim da se mora ispoštovati procedura njihovih izmjena. Treća vrsta problema su problemi (ne)saradnje sa Islamskom zajednicom gdje je precizno detektovana pojava svjesnog ignorisanja saradnje sa Islamskom zajednicom od strane pojedinih vjeroučitelja, kojoj ponekad doprinose i pojedini glavni imami koji ne žele da uključuju vjeroučitelje u aktivnosti medžlisa, te je ukazao da takvi slučajevi moraju biti otklonjeni. U svom izlaganju je vjeroučiteljima precizno naveo šta je sve Islamska zajednica uradila i radi za vjeroučitelje u BiH, te koliko je njihov položaj bolji u odnosu na imame. Na kraju svog izlaganja zamjenik reisu-l-uleme je podsjetio vjeroučitelje da se vjeronauka mora stalno čuvati predanim radom i zalaganjem jer će uvijek biti ekstremnih osoba koje će na ovaj ili onaj način pokušavati ugroziti vjeronauku. Prisutne je podsjetio na događaje sa Ministrom Suljagićem, kada je čak moralo intervenisati i Ministarstvo pravde Kantona Sarajevo da poništava Ministrove odluke u pogledu vjeronauke.

U drugom bloku seminara vjeroučiteljima se stručnom temom „Vjeroučitelji kao spona dva sistema“ obratio  doc.dr. Nezir Halilović, šef Odjela za vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku, analizirajući položaj vjeroučitelja u okviru odgojno-obrazovnog sisitema u BiH, kao i u okviru sistema Islamske zajednice. Istakao je da se vjeroučitelji nalaze u presjeku dva skupa, te da oni u tome nisu usameljni i da su u sličnom položaju i Islamski fakulteti u BiH, kao i sve naše medrese, jer se na sve njih paralelno odnose i važeći propisi nadležnog nivoa vlasti s jedne strane i Islamske zajednice, s druge strane, za razliku od imama i glavnih imama koji su potpuno unutar sistema Islamske zajednice.

Nakon njega prisutnim se obratio glavni imam MIZ Kakanj, mr. Sulejman ef. Čeliković koji je istako značaj i ulogu vjeroučitelja u nastavničkim kolektivima, te je naveo primjere kvalitetne saradnje Medžlisa Islamske zajednice Kakanj sa vjeroučiiteljima, te direktorima osnovnih i srednjih škola u Kaknju. On je sve prisutne podsjetio i na duhovnu obavezu koju vjeroučitelji imaju u svome radu, a koja se ne može normirati već se nosi kao emanet svima nam zajedno povjeren na čuvanje.

Na kraju drugog bloka prisutnim se obratila i vjeroučitejica Hasija Ademi koja je navele primjere konkretnih društveno korisnih aktivnosti koje su poduzeli vjeroučitelji sa područja MIZ Kakanj, a koje su realizovane u saradnji sa MIZ Kakanj.

U trećem bloku vjeroučitielji su učestvovali u radionici koju je vodio doc.dr. Nezir Halilović na temu „Mogućnosti unaprjeđenja saradnje sa nadležnim medžlisom Islamske zajednice.“  U radionici su učešće uzeli svi vjeroučitelji i u pisanoj formi dostavili rezultate radionice. Sastavni dio radionice je bila i evaluacija realizovanog seminara. U okviru ovog bloka realizovana je i diskusija o izloženim temama i iskustvima glavnih imama i vjeroučitelja u saradnji sa Islamskom zajednicom u kojoj su ipred glavnih imama učešće uzeli Malik-ef- Šljivo, zamjenik glavnom imama MIZ Sarajevo, dr. Ferid ef. Dautović, Glavni imam MIZ Sarajevo,  dok su se iz reda vjeroučitelja prisutnim u diskusiji obratili: Ibrahim Mehić, Midhat Čakalović, Melika Nezirovac i Husein Mehmedović. Doc.dr. Nezir Halilović dao je pojašnjenja na neka od pitanja i dileme koje su imali vjeroučitelji.

Na kraju seminara Muftija sarajevski zahvalio se prisutnim za učešće u seminaru, te je proučio dovu.

Seminar je iskorišten i kao prilika da svi zainteresirani vjeroučitelji uzmu učešće u pomoći vjeroučiteljici oboljeloj vjeroučiteljici-veteranu Amini Sućeska koja se nalazi na bolničkom liječenju, a direktor Gazi Husrev-begove medrese je za sve učesnike u Seminaru obezbijedio vrijednu knjigu „Monografija 450 godina Gazi Husrev-begove medrese“ koju su dobili prilikom izlaza sa seminara.