Ramazanske večeri: Razgovor o umjetničkoj artikulaciji duhovnosti
Treće izdanje ovogodišnjeg programa "Ramazanske večeri", koji organizuje Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, održano je sinoć u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese.
U prvom dijelu programa koji je realizovan u prostoru Hanikaha, o umjetničkoj artikulaciji duhovnosti razgovarano je s prof. dr. Aidom Abadžić Hodžić, Aminom Rizvanbegović Džuvić i Naidom Kraljić.
Dr. Abadžić Hodžić se, na novinarsko pitanje o tome šta znači da kao muslimani koji žive u ovom dijelu svijeta, vlastitim jezikom progovorimo sami o sebi, osvrnula na izložbeni multimedijalni projekat "Pod nebom vedre vjere – islam i Evropa u iskustvu Bosne".
– Bio je to na neki način prvi pionirski pokušaj da se na jednom mjestu predstave svijetovi bosanskog islama u njegovim raznim izrazima. Bosna i Hercegovina, a pogotovo islam u Bosni i Hercegovini, bili su predmet stranih istraživača negdje dominantno od sredine 19. stoljeća – rekla je dr. Abadžić Hodžić.
Pojasnila je da je ovo područje bilo tema brojnih putopisa, naučnih studija, etnoloških, antropoloških studija.
– Nad Bosnom su se crtale razne karte, a kroz sva ta stoljeća ovdje je egzistirala jedna autohtona kultura slavenskog evropskog naroda koja je, kroz tih pet stoljeća prisustva, dala velike doprinose ukupnom evropskom obrazovanju, nauci, umjetnosti i kulturi – pojasnila je dr. Abadžić Hodžić.
Direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović Džuvić je pojasnila razliku između subjektivnog doživljaja tradicije i kulture, koje je nerijetko romantizirano te onog objektivnog iza kojeg trebaju stajati institucije i naučni radnici.
– Subjektivni doživljaj je nešto što treba da ima svoj tok i život, ali akcenat se mora staviti na institucionalno vođenje takvih projekata i brigu o tradiciji, o naslijeđu. Projekat o kojem je govorila profesorica je prvi takve vrste i značaja u našem životu, ali bio bi nemoguć da nije okupio stručnjake i naučnike, koji su prikupili građu i dali je na raspolaganje, da bi dalje istraživali, odabrali, valorizirali i postavili izložbu – istakla je Rizvanbegović Džuvić.
Interpretatorica Naida Kraljić je iskustveno govorila iskustva o tome kako, kao izvođač sevdaha, doživljava određene stihove, ali i o tome kako ono što je otpjevano može utjecati na slušaoce. Snaga stiha, kako je pojasnila, ogleda se i u mogućnosti promjene pogleda na svijet.
– Ne može se zanemariti snaga sevdaha, koja je na mene najveći dojam ostavio u trenucima kada sam imala priliku da nastupam izvan granica našeg govornog područja, u teatrima i kraljevskim dvoranama gdje sevdah nikada nije bio izvođen. I tada imate vidjeti publiku koja apsolutno ne razumije ni jednu jedinu riječ koju pjevate, ali u njihovim očima možete vidjeti suzu, osmijeh, osjećaj da je pjesma dotakla njihovo srce i probudila neku emocionalnu reakciju - ispričala je Naida.
Nakon programa u Hanikahu, okupljeni su se uputili prema Kuršumliji, gdje je održan koncert Lejle Čaušević Karačić i pratećeg orkestra u sastavu: Džemšid Hodžić, Meho Radović i Tarik Česljar.
(Preporod.info)
