Udar na državu - Nacrt novog ustava RS omogućava sklapanje (kon)federacije sa susjednim zemljama

Udar na državu - Nacrt novog ustava RS omogućava sklapanje (kon)federacije sa susjednim zemljama

Prema odluci Kolegija Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) sutra će biti održane dvije sjednice. Na 20. sjednici će biti razmatran Nacrt novog ustava RS, kao i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a, a po prijedlogu predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Narodna skupština RS sutra će odlučivati o Nacrtu novog ustava RS, koji se, kako je navedeno, donosi "s ciljem efikasne zaštite ustavnog uređenja RS".

Prema novim odredbama ustava RS, ukoliko budu usvojene, RS može ući u federalni ili konfederalni odnos sa drugim državama, "RS je država srpskog naroda", a uvodi se i Vojska Republike srpske.

Također, odredbama je određeno da imovina pripada RS. U preambuli ustava RS navodi se da RS ima kontinuitet sa 9. januarom 1992. godine.

– Ustavno uređenje RS zasniva se na pravnom kontinuitetu od 9. januara 1992. godine kao dana proglašenja RS i 28. februara 1992. godine, kada je donesen prvi Ustav RS; na istorijskom kontinuitetu srednjovjekovne državnosti zemalja kojima su vladale dinastije Nemanjića, Kotromanića i druge – piše u preambuli Nacrta ustava.

U članu 1. predloženog ustava piše da je "RS suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni subjekt, potvrđen voljom naroda i Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, kao međunarodnim ugovorom, te Ustavom BiH".

– RS je suverena na svom kopnenom području potvrđenom i Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, kao i rijekama, jezerima i vazdušnim prostorom iznad tih područja – navodi se u članu 2. Ukida se konstitutivnost u RS U članu 3. piše da je RS država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive, i ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti.

U članu 4. stavu 1. navodi se da RS samostalno obavlja svoje ustavnopravne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, te da joj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su članom 3. Ustava Bosne i Hercegovine izričito predviđene kao nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

U članu 5. stavu 1. stoji da RS može istupiti iz sporazuma na nivou BiH.

- RS suvereno odlučuje o svojim ovlaštenjima, zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma (na nivou BiH) – piše u stavu 1. ovog člana, dok se u stavu 2. navodi da se sporazum iz stava 1 može potvrditi referendumom u RS.

U članu 6. stav 2. navodi se da Narodna skupština i Vlada RS mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju usnov u Ustavu Bosne i Hercegovine.

U stavu 3. istog člana Prijedloga ustava navodi se da zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u RS.

U stavu 4. navodi se da će se zakoni koje donese Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriji RS nakon što ih potvrdi Narodna skupština RS. Mogućnost samoopredjeljenja Član 9. daje mogućnost RS na samopredjeljenje.

"RS ima pravo na opredjeljenje", stoji u stavu 1. člana 9.

RS može uspostavljati specijalne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država", piše u stavu 2. istog člana.

U prijedlogu također stoji da je glavni grad RS Banja Luka, a prijestonica je Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama.

U članu 37. stavu 2. ograničava se političko djelovanje.

– Zabranjeno je političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta RS, kršenje ustavom zagarantovanih prava i sloboda i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti – stoji u stavu 2. ovog člana.

U članu 59. stav 1 se navodi da RS samostalno i bez ograničenja upravlja i raspolaže imovinom, koja se ne može otuđiti, osim u slučaju propisanim zakonom. U članu 76. stav 8. se navodi da RS uređuje i obezbjeđuje "bankarski i poreski sistem".

Osniva se Vojska RS U članu 77. piše da RS izbornim zakonom uređuje izbor i imenovanje poslanika Narodne skupštine RS, predsjednika Rs, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS.

U članu 89 stav 7. se navodi da predsjednik RS predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz RS. Prijedlogom ustava RS osniva vojsku, čiji vrhovni komandant je predsjednik RS.

U članu 116. navodi se da Republika srpska ima svoju vojsku te da RS može proglasiti vojnu neutralnost i odlučiti o vojnom savezu sa drugim državama (član 115.).

Zakon predviđa i formiranje Specijalnog tužilaštva RS-a za zaštitu ustavnog uređenja RS-a.

Navodi se da Specijalno tužilaštvo ima samostalnost i nezavisnost utvrđeno ovim zakonom, a za svoj rad odgovorno je Narodnoj skupštini Republike Srpske, a nadležno je na cijeloj teritoriji RS-a.

Iako je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru kojom su van snage stavljeni zakoni kojima Dodik pokušava oduzeti nadležnosti Tužilaštvu i Sudu BiH, VSTV-u i SIPA-i, on je odlučio nastaviti udar na ustavnopravni poredak BiH.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)

 

Podijeli:

Povezane vijesti