Sehurski program RTV BIR “Zapostimo zajedno”: Samilost, empatija i dobročinstvo u ramazanu

U četvrtom izdanju jedanaeste sezone sehurskog programa RTV BIR “Zapostimo zajedno”, čiji je autor koncepta, urednik i voditelj prof. dr. Zehra Alispahić, učestvovali su fetvai-emin Islamske zajednice u BiH dr. Ahmed-ef. Purdić i bivši direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Osman Lavić.

Na samom početku, dr. Purdić naglašava kako je, s obzirom na temu, ovogodišnji ramazanski moto Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini: "Ramazan - mjesec solidarnosti".

– Svake godine u predramazansko vrijeme pronađe se određeni moto i aktivnost na koju se pokuša staviti akcenat kroz blagoslovljeni mjesec ramazan. Taj čin počinje sa predramazanskim savjetovanjem u okviru Islamske zajednice u BiH, i to u koordinaciji s reisul-ulemom i Upravom za vjerske poslove kojem prisustvuju muftije, glavni imami koji kroz svoja muftijstva i medžlise, preko imama, usmjeravaju aktivnosti prožete ovim motom kroz džemate. Solidarnost je jedna od bitnih odlika i principa muslimana te je imperativ koji se očekuje od nas, kako od Kur’ana tako i od sunneta – rekao je dr. Purdić.

S druge strane, mr. Lavić, kao dugogodišnji uposlenik i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, objašnjava kako biblioteka sadrži mnoštvo rukopisne i dokumentacione građe koja govori o ramazanu, ramazanskim djelima i aktivnostima.

– S kraja 17. i početkom 18. stoljeća, Gazi Husrev-begove biblioteka bilježi dokaze da su muslimani ovih prostora pokušali da teoretski objasne značaj tema milostinje, empatije, sadake, solidarnosti i sl. To je vrijeme kada osmanska uprava slabi, kada se javljaju mnogi problemi u tadašnjem društvu u kojem mnogi stanovnici ovih prostora nisu imali osnovnih uslova za život. Uzrokovan time, počinje proces zbrinjavanja siročadi, nejakih te se javlja potreba za teoretskom razradom teme milosrđa, sadake, empatije i sl. Naprimjer, imamo Mustafu Prušćaka i šejha Alija koji razrađuju pitanje sadake, kako bi ponukali okolinu na rješavanje aktuelnih pitanja tog vremena. Kada je u pitanju milosrđe i sadaka, nažalost, postoje samo dva ili tri rada koja su tematski posvećena ovim pojavama i ona su nastajala samo u kriznim momentima za naše stanovništvo. Međutim, vjerujemo da možda nije bilo dovoljno vremena da se piše zbog djelovanja na terenu – kazao je mr. Lavić.

Također, dr. Purdić naglašava da uz vjeru, pored farzova, u našim životima moraju biti sveprisutna i ostala dobra djela – upravo poput solidarnosti, empatije i dobročinstva.

– Hasan el-Basri je rekao: “Nije vjerovanje u izgledu i odjeći nego je ono što u srcu leži i što potvrđuju djela”. Vjera mora biti potvrđena dobrim djelima. Dobra djela uzročno-posljedično daju čovjeku još više benefita u djelovanju. U Kur’anu i hadisima postoje taksativna nabrajanja određenih vidova dobrih djela, uz vjerovanje. Recimo, obavljanje namaza i  izdvajanje zekata spadaju u temelj islama, ali, prije toga, spomenuto je da bi bilo dobro da izdvajamo dio imetka i osjetljivim kategorijama ovog društva.
Nije dovoljno izjaviti samo: “Ja vjerujem”, nego to trebamo i potvrditi djelima. Ibadet je sveobuhvatan naziv za ono što Allah, dž. š., voli i čime je zadovoljan – govori dr. Purdić.

Nadalje, mr. Lavić ističe kako su vakufi, u BiH i svijetu, svoju inspiraciju nalazili upravo u socijalnoj i humanoj dimenziji djelovanja.

– Sve što imamo nam je posuđeno kako bismo bili iskušani kako ćemo se s tim ponašati. U našem imetku ima i tuđeg prava – hakka. Ljudi su na ovim prostorima ispravno razumjeli ove stvari i nastojali su da, od prvog dana, svoj iman ili vjeru potvrde u svojoj praksi. Recimo, Isa-beg Ishaković je 1461. godine osnovao imaret, koji je besplatno dijelio obroke kategorijama u potrebi, te musafirhanu – gostinsku kuću za putnike namjernike. Nakon njega, Mustafa Skender-paša je na Skenderiji formirao isto. Posebno treba naglasiti vakuf Gazi Husrev-bega koji i dan-danas svjedoči o segmentima solidarnosti, empatije i dobročinstva. Sve su to posljedice ispravnog razumijevanja islamskog učenja – istaknuo je mr. Lavić.

Na kraju, gosti su slušateljima sehurskog programa uputili kratku završnu poruku.

– U našem narodu uvriježena je praksa da je sadaka nešto što nas čuva i mijenja sudbinu. Još uvijek, hvala Bogu, postoji svijest o empatiji i dobročinstvu i neka tako i ostane – zaključili su gosti.

(Asim Zukić/Preporod.info)