Može li se sabah-namaz klanjati 15 minuta nakon zore?
Pišu: Zijad Suljić i Hamza Lavić
Način određivanja početka hidžretskih mjeseci
Uzvišeni Allah je, Svojom apsolutnom mudrošću odredio vremenski okvir za obavljanje svih islamskih šarta, osim kelime-i šehadeta. Tako za namaz Uzvišeni veli: "Namaz je vjernicima propisan u određeno vrijeme."[1]
Hadis kojeg prenosi Abdulah ibn Amr, potvrđuje da se vrijeme nastupanja pojedinih namaskih vremena određuje na osnovu položaja Sunca. Allahov Poslanik, a. s., kaže: "Vrijeme podne-namaza nastupa kada Sunce nagne ka zapadu…"[2]
Neki aspekti ibadeta zekata povezani su sa trajanjem hidžretske godine, odnosno kretanjem Mjeseca. Ibadet posta omeđen je kretanjem Mjeseca i Sunca. Muslimanima je post obaveza-farz u mjesecu ramazanu, čiji početak se određuje na osnovu položaja Mjeseca, dok se dnevno trajanje posta određuje na osnovu položaja Sunca. Ibadet hadž, Gospodar svjetova je, osim vremenom, dodatno ograničio i prostorom na kome je predviđeno njegovo obavljanje.
Islamski pravnici su jedinstveni u mišljenju da se po pitanju ustanovljavanja početka i trajanja mjeseca ramazana, hadža, ideta, dvomjesečnog uzastopnog posta kefareta, zekata, punoljetstva i sl. kao osnova uzima kretanje Mjeseca, odnosno lunarna godina. Još jedno pitanje po kojem su pravnici saglasni jeste da hidžretski mjesec može trajati 29 ili 30 dana, te da ne može trajati kraće od 29 ili duže od 30 dana.
S obzirom na činjenicu da je hidžretski kalendar zasnovan na lunarnom principu, dan počinje zalaskom Sunca, odnosno pojavom Mjeseca. Stoga i post počinje dan nakon viđenja mlađaka. Allahov Poslanik, a. s., je početak i svršetak hidžretskih mjeseci određivao na osnovu ustanovljavanja pojave mladog Mjeseca. Tako je početak mjeseca ramazana određivao na osnovu mlađaka, a kada bi vidio mlađak mjeseca ševvala obznanio bi nastupanje 1. ševvala, odnosno Ramazanskog bajrama. Također, mladim mjesecom zul-hidždžeta određivao je početak dana hadža i obilježavanje Kurban-bajram.
Rukovodeći se principom Vjera je olakšanje, Allahov Poslanik, a. s., je vjernike uputio na jednostavan metod, kazavši: "Mjesec (najčešće) traje dvadeset devet dana. Zbog toga nemojte započinjati s postom dok ne vidite mlađak (mjeseca ramazana) i nemojte bajramovati dok ne ugledate mlađak (mjeseca ševvala). Ako je vrijeme oblačno, procijenite na osnovu broja dana u mjesecu (upotpunite trideset dana)."[3]
U periodu prvih muslimana nije bilo satnih mehanizama niti drugih alata za praćenje vremena. Tako ni riječi Uzvišenog Gospodara: "I jedite i pijte sve dok ne budete mogli jasno razlučiti bijelu nit od crne niti zore..."[4], ashabima nisu bile sasvim jasne. Poslanik, a. s., je navedenu nedoumicu objasnio sljedećim riječima: "Crna i bijela nit, koje se spominju u ajetu, predstavljaju tamu noći i svjetlo dana."[5]
Vrijeme imsaka je trenutak kada nastupi sabah-namaz, odnosno završi noć i otpočne dan. Kur'anski ajet "Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga isposti..."[6] prema mišljenju većine islamskih učenjaka predstavlja osnovu za ustanovljavanje početaka hidžretskih mjeseci i s praktičnog aspekta jednostavan orijentir po kojem su se muslimani stoljećima ravnali.
U tom smislu, sva četiri mezheba su usvojili mišljenje prema kojem je optičko viđenje mlađaka smatrano relevantnom osnovom za određivanje početaka hidžretskih mjeseci. Učenjaci različitih mezheba su se razilazili oko pitanja da li je za utvrđivanja početaka mjeseci dovoljno saopštavanje vijesti o viđenju mlađaka, klasično svjedočenje (koje podrazumijeva ispunjavanje posebnih uvjeta za status svjedoka), broj svjedoka, svjedočenje osobe koja dolazi iz drugog mjesta, meteorološki uvjeti na nebu, kao što je oblačnost i sl.[7]
Ipak, razvojem tehnologije i komunikacijskih kanala, smanjila se razdaljina među nekada dalekim geografskim prostorima koja je prouzrokovala pojavu većeg broja izazova, među kojima su i različita mišljenja učenjaka, kada je u pitanju ustanovljavanje početaka hidžretskih mjeseci. Činjenica da muslimani u eri globalizacije i svemirskih tehnologija početak ramazana i Bajramā obilježavaju u čak četiri različita dana, postala je opterećenje za većinu muslimana. Mijenu ili ulazak Sunca u neko sazviježđe mogli su ustanoviti samo pojedinci koji poznaju astronomske principe i zakonitosti, dok prvu pojavu mlađaka na nebu može vidjeti svako.
U nastojanju da iznađu usaglašeno rješenje po pitanju određivanja početaka hidžretskih mjeseci, predstavnici muslimanskih zemalja su u više navrata organizirali konferencije i savjetovanja na kojima su približavali stavove, iako nažalost, do danas nisu u potpunosti uspjeli prevazići sve razlike.
Na konferenciji pod nazivom Ru'yet-i Hilal, održanoj 2016. godine u Istanbulu, u organizaciji Dijaneta Republike Turske, doneseni su zaključci u korist astronomskog metoda proračuna početaka hidžretskih mjeseci uvažavajući mišljenja nekih od najeminentnijih islamskih pravnika savremenog doba, kao što su: Ahmed Muhammed Šakir, Mustafa Ahmed ez-Zerka i Jusuf el-Karadavi te brojnih međunarodnih organizacija poput: Organizacije Islamske Konferencije, Rabita el-islam el-'alem, Ittihad ulema el-muslimin, Evropskog vijeća za fetve i istraživanja i Mešru'a el-islam li rasd el-ehille.[8]
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je kao članica Evroazijskog vijeća 2008. godine usaglasila svoj takvimski proračun, odnosno početak hidžretskih mjeseci i mubarek dana i noći s proračunom Predsjedništva vjerskih poslova Republike Turske – Dijanet.
Poteškoće s kojima se suočavaju muslimani zbog nepostojanja jedinstvenog takvima
Nesuglasje među muslimanima, kada je u pitanju određivanje početaka hidžretskih mjeseci, pričinjava poteškoće u svakodnevnome životu muslimana na različite načine. One se manifestiraju u različitim formama na svim meridijanima svijeta, a posebno na Zapadu, gdje značajan broj muslimana živi u manjini. Prije svega, nesuglasice oko takvima negativno utječu na imidž muslimana, koji u očima nemuslimana poprimaju izgled neorganizirane zajednice, koja nije u stanju pronaći dogovor u vezi s najosnovnijim zajedničkim vrijednostima, kao što su blagdani i vremena obavljanja ibadeta.
Insistiranje na fizičkom viđenju mlađaka, kao uvjetu za određivanje vremena početaka posta i Bajrama odaje dojam zajednice nepovjerljive prema savremenim naučnim dostignućima. Kako drukčije objasniti potrebu da u vremenu kada se astronomskim putem, bez ikakve sumnje, stotinama godina unaprijed može odrediti tačno vrijeme nastupanja mijene, određene grupe muslimana i dalje priznaju isključivo fizičko viđenje mlađaka, iako i sami priznaju da je takav metod nepouzdan?
Dalje, nepostojanje tačno definiranih dana Bajrama i drugih datuma iz vjerskoga kalendara prouzrokuje komplikacije i neugodnosti na radnim mjestima, bilo da je riječ o javnim ili privatnim institucijama. Zaposleni ne mogu planirati svoje radne obaveze, a poslodavci raspored poslova, što otežava svakodnevni život i jednima i drugima. Iako većina poslodavaca poštuje vjerske osjećaje muslimana i nastoji im izaći u susret odobravanjem slobodnih dana u vrijeme Bajrama, oni traže unaprijed definirane datume, kako bi valjano mogli organizirati radne procese.
Navedeni izazovi su još vidljiviji u dijasporalnim zajednicama, gdje učenici i studenti ne mogu u kratkom roku dobiti neophodne dozvole za odsustvo s nastave, džemati i vjerske organizacije dozvole za obavljanje namaza (uključujući i bajram-namaz) uz prisustvo većeg broja vjernika u različitim sportskim salama i slično. Čak i želja predstavnika vlasti da trenutke radosti provedu zajedno sa svojim sugrađanima muslimanima postaju izazovne zbog potrebe za planiranjem nekada i do tri dana nauštrb drugih obaveza.
Sve navedeno se dodatno usložnjava kada je u pitanju organizacija hadža, koja podrazumijeva duži boravak u časnim mjestima, odsustvo s radnog mjesta, organizaciju transporta itd. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da upravo razlike u nastupanju ramazana, Bajrama, hadža i drugih značajnih datuma iz muslimanskoga kalendara svake godina iznova potpiruju međumuslimanske rasprave i vode u nove nesuglasice, prepirke a nekada i otvorena neprijateljstva.
Može li se sabah-namaz klanjati 15 minuta nakon zore?
Nastupanje namaskog vremena uvjet je ispravnosti namaza, pa nije ispravno klanjati namaz prije nastupanja njegovog vremena. Allah, dž. š., kaže "…jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju."[9]
Hanbelijski autoritet Ibn Kudama zapisao je u djelu El-Mugni sljedeće: "Većina islamskih učenjaka smatra da nije ispravan namaz obavljen prije nego što nastupi njegovo vrijeme, bez obzira na to učinio to čovjek greškom ili namjerno, i bez obzira klanjao prije vremena cijeli namaz ili samo jedan njegov dio."[10]
Namaze je bolje klanjati u prvom njihovom vremenu s izuzetkom jacije-namaza, koju je bolje klanjati nakon što prođe jedna trećina noći.
Od Zejd ibn Sabita se prenosi da je rekao: "Sehurili smo zajedno s Allahovim Poslanikom, a. s., a potom smo klanjali namaz. Kada je upitan Koliko je prošlo između sehura i namaza? odgovorio je: Koliko je potrebno da se prouči pedeset ajeta iz Kur'ana![11] Vrijeme spomenuto u hadisu približno iznosi petnaest minuta. Dakle, s obzirom na činjenicu da vrijeme sabah namaza traje od zore do početka izlaska Sunca, nema nikakve smetnje da se sabah-namaz klanja 15 minuta nakon zore, u skladu sa sunnetom Allahova Poslanika, a. s., i praksom njegovih ashaba.
(Iz knjige Ramazanske rasprave koja je nedavno objavljena u izdanju Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i El-Kalema, a može se nabaviti na "Ramazanskom salonu knjige" u Gazi Husrev-begovoj biblioteci svaki radni dan od 3. do 28. marta 2025. godine.)
[1] Kur'an, En-Nisa, 103.
[2] Muslim, Sahih..., Mesadžid ve Mevadi es-salah, 173.
[3] Muslim, Sahih..., Sijam, 2502.
[4] Kur'an, El-Bekare, 187.
[5] Buhari, Sahih..., Savm, 1916
[6] Kur'an, El-Bekare, 185.
[7] Za više detalja vidi: El-Kadi Muhammed Taki el-Osmani, „Kabul eš-šehade ve mevaniuha“, Bahs li Rabita el-'alem el-islam („Prihvatanja svjedočenja u vezi s viđenjem mlađaka i faktori koji sprječavaju prihvatanje svjedočenja“). Izlaganje s konferencije pod nazivom Ru’je el-hilal, Rabita el-'alem el-islam, Mekka, 2009, str. 236-244.
[8] Zbornik radova sa konferencije pod nazivom Ru'yet-i Hilāl, Diyanet İşleri Başkanlığı, Ankara, 2016, str. 423.
[9] Kur'an, En-Nisā, 103.
[10] Ibn Kudame, El-Mugni, str. 133.
(Preuzeto sa: https://archive.org/details/161222691AlMughniHanbaliFiqhIbnQudamaMourniARABICFULL Pistupljeno 01.12.2024.).
[11] Buhari, Sahih..., Savm 19, Mevakit es-salah 27, Tehedždžud 8; Muslim, Sahih..., Sijam 47.
(Preporod.info)
