Od MAGA do MEGA: Bitka za Evropu
Možda je TikTok saga u SAD-u privukla značajan dio pažnje svjetske javnosti, ali su promjene u Meta kompaniji (FB, IG, WhatsApp, Threads) i Mark Zuckerberg predmeti i akteri jedne od najznačajnijih promjena u posljednje vrijeme, koja ima svoje glomazne društveno-političke refleksije.
Ono što se do skora moglo posmatrati izuzetnim postignućem društvenih mreža - moderiranje i regulacija sadržaja koji su uvredljivog ili diskriminatornog karaktera, u kratkom roku je zanemareno. Meta je odlučila da raskine saradnju s factcheckerima treće strane, nudit će više političkog sadržaja, a Zuckerberg je naglasio da će slijediti model Community Notes/ Bilješke zajednice, koji se već etablirao na X mreži Elona Muska.
Također, bit će podignuta ograničenja na teme koje su dio mainstream diskursa, dok će se, ipak, fokus zadržati na teškim slučajevima kršenja određenih smjernica. No, ostaje da se vidi koliko će te granice biti pomicane.
Model Bilješke zajednice se nametnuo kao alternativa uz određene pozitivne rezultate, koji ga čine prihvatljivim. U raspravama se uzimaju u obzir određena istraživanja o njegovim prednostima, ali neki i upozoravaju da, zapravo, ne može biti alternativa profesionalnim factcheckerima, posebno kada je riječ o težim prekrašajima i nečemu što zahtijeva dublju provjeru i analizu.
Tu su, između ostalog, i druga ograničenja na koja se upozorava, kao što je pojavljivanje bilješki zajednice drugim korisnicima, u zavisnosti od rejtinga koji nečija bilješka dobije od korisnika i slično. No, upravo taj koncept regulacije najviše odgovara narativu o aposlutnoj slobodi govora, koji je Musk uspostavio i popularisao posljednjih godina. Pri tome je jasno isticao slabosti ostalih društvenih mreža i mainstream medija, oličene u sveopštim cenzurama i vidljivom potpadanju pod utjecaj woke pokreta ili određenih vlada. Stoga je kontinuirano poručivao korisnicima X-a da su, zapravo, oni medij, čime je dao sasvim novi zamah "građanskom novinarstvu."
Danak vremena i nedosljednosti
Stalni izazovi s kojima se mediji suočavaju jesu upravo utjecaji različitih politika i društvenih lobija, odnosno zavisnost u odnosu na te strukture društva, posebno kada su mediji izloženi pretjeranom utjecaju vlada. Pored toga, brojni medijski stručnjaci su upozoravali na zavisnost medija i od društvenih mreža, koje su vremenom postale osnovni, a često i jedini, kanal dolaska do informacija koje plasiraju.
U takvom odnosu, forsiranje narativa o građanskom novinarstvu i postavljanje težišta na društvene mreže, a ne medije u klasičnom smislu, bili su idealna kombinacija. Bez "čuvara kapija" ili kontrole kvaliteta, uređivačke politike, pretjerane brige o kršenju smjernica, korisnicima se nudi neposredan i brz pristup kanalu izraza bez posebnog vođenja računa o posljedicama. To, naprosto, odgovara i ambijentu aktuelnih koncepata života, apsolutne slobode u djelovanju, sveopšteg populizma i trivijalizacije stvarnosti.
Dok se bilježi opšti pad povjerenja u institucije različitih vrsta, države i demokratske sisteme, jer i same nisu ostale dosljedne visokim vrijednostima, pojave alternativa su bile neizbježne. Ne zaboravimo da su upravo različite vrste kriza, od pandemije do ratova i genocida, odnosno, slabo upravljanje njima i vođenje licemjernih politika u odnosu na države i narode, doprinijele tome posljednjih godina.
Stvarna pobjeda i kontrola
S Zuckerbergovim potezom vidimo i praktičan rezultat Muskovog megalomanskog hoda i njegove politike društvene mreže X od momenta kupovine Twittera, prije nešto više od dvije godine, njegovog narativa o slobodi govora, a posebno rezultat pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima.
Zuckerberg je odlučio slijediti Muska ili se, naprosto, prilagoditi pobjedničkog atmosferi Trumpa.
Bilo da su promjene u Meta kompaniji čisti biznis-potez ili su i dio svojevrsne Zuckerbergove preobrazbe, jasno je da se stvara potpuno novi obrazac pri čemu se čini da je Trump dobio značajne bitke, posmatrali se sve to i iz ugla kulturalnih ratova woke i antiwoke tabora.
Kada se posljednjih petnaestak godina woke pokret razvijao i kada se otvorenije počelo razgovarati o nesuvislostima određenih zahtijeva takvog pokreta i pojava cenzure, autocenzure, cancel kulture, pretjerane političke korektnosti, očito se razvijao i ekstreman odgovor na to. Ako je Musk objavio rat woke pokretu, to je, iz tog ugla gledano, učinio i Zuckerberg.
Međutim, ponašanja takvih djeluju nešto više iznad kulturalnih ratova, i često su usmjerena na ovladavanje i proširenu kontrolu nad različitim resursima (čak i ako izuzmemo činjenicu da Musk nastavlja sanjati o Marsu). Pored svega, i dalje se čini zabrinjavajućim pojava u kojoj biznismeni kreiraju narativ o slobodi govora, a sam Musk je sebe nazvao „apsolutistom slobode govore“.
Nedavna inauguralna svečanost američkog predsjednika je potvrdila kakve ljude Trump oko sebe okuplja. Inauguraciju su, milionskim iznosima, podržali Zuckerberg ali i Sundar Pichai (Google) i Jeff Bezos (Amazon). Stoga je fotografija Muska i spomenute trojice na inauguraciji najbolja ilustracija toga. U međuvremenu je Trump spasio TikTok u SAD-u, a otvorila se priča i o mogućnostima kupovine ove društvene mreže. Još jednom se potvrđuje istinitim sada već davna predviđanja da će demokratijama diktirati veliki tehnološki i digitalni giganti.
Može li Evropa izdržati pritisak?
Podsjetimo se, Meta je posljednjih godina ozbiljno suočavana s kritikama o različitim cenzurama kao što je, naprimjer, slučaj propalestinskog sadržaja (i prije 7. oktobra 2023. godine). No, ako bismo i pretpostavili da takve cenzure više neće biti, i dalje je važeće pitanje šta će generisati aktuelna deregulacija društvenih mreža ili kako će to pogoditi ionako ugrožene kategorije stanovništva i narode. Među njima su brojne muslimanske skupine širom svijeta. Model Bilješke zajednice je slaba nada svim ugroženim skupinama, a Evropa je tu prilično kritična tačka.
Naprimjer, vlade evropskih zemalja se nisu kvalitetno suočile s rastom islamofobije, što je pokazala i njena snažnija institucionaliziranost. Uz to, maligni utjecaji Rusije i Kine su dodatno opteretili kapacitete evropskih zemalja. Izazov s utjecajem američkog establišmenta joj nikako ne ide u korist. Umjesto saveznika, doima se da evropske zemlje dobijaju neprijatelja. Pri tome će pritisak politika društvenih mreža (Meta i X) biti sve snažniji, posebno ako se uzme u obzir ogroman set regulacija koje Evropa nalaže u tom domenu.
Uz to, najsnažnije evropske zemlje se ne uspijeva nametnuti ni u digitalnoj trci, posebno u kontekstu razvoja umjetne inteligencije. To nadmetanje pripalo je SAD-u i Kini.
U takvoj konstelaciji odnosa, Evropa se čini prilično nemoćnom i ne čudi što se agresivne politike desnice promiču kao jedino adekvatno oslobođenje "evropskog potencijala.".
Musk, naprosto, podražava takvu atmosferu. Otuda njegova podrška Afd stranci uoči izbora u Njemačkoj, pa i nastup videoputem na njihovom stranačkom skupu. Napomenimo, Musk u tom smislu ne štedi ni Veliku Britaniju.
Svoje viđenje Evrope je prilično jasno sažeo u nedavnom postu na X-u: Od MAGA do MEGA: Učiniti Evropu ponovo velikom.
Možda to sve liči na svojevrsno iživljavanje, kreiranje spektakla, naprednu formu populizma, ali, računajući na moć kojom raspolaže i političku pozadinu koju je pribavio, a potom i na činjenicu da je sada dio tima oligarha oko Trumpa, to je dovoljna poruka i Evropi o ozbiljnosti izazova. S obzirom na sve njene ranjivosti, upitan je otpor pritisku koji se generiše u više smjerova, pa i u kontekstu sve šireg utjecaja tehnoloških i digitalnih korporacija.
Ako nije suviše kasno, možda je ovo i najbolji momenat da evropske zemlje preispitaju politike koje su vodile prethodnih decenija na štetu vlastitog integriteta. Naprosto, ne možete se pozivati na demokratske slobode i, naprimjer, tumačiti antisemitizam selektivno, a da to nema svoje šire posljedice ili (ne)djelovanjem dopustiti potpirivanje islamofobije i antimuslimanskog sentimenta u vlastitoj zemlji.
To je najveća usluga ekstremnoj desnici ili politikama koje je obgrlio i sam Musk ili koje će se poslužiti i novim narativima o slobodi govora i potrebi za deregulacijom sadržaja. I upravo se, s te strane, demokratija izvodi i na čistac tehnološkim i digitalnim divovima, koji veoma lahko uspostavljaju ritam društva i politike.
