Od „Prihvatam uslove korištenja“ do potpune izloženosti: Gdje je nestala privatnost?

Od 2007. godine u Evropi se obilježava Dan zaštite ličnih podataka, ali ključno pitanje koje se može postaviti je da li danas, u svijetu kakav jeste, postoji privatnost i koliko su, ustvari, naši podaci sigurni.

Od 2023. godine 5,16 milijardi ljudi na svijetu koristi internet, što čini 64,4 posto ljudske populacije a prema podacima iz 2024. godine oko 62 posto ljudske populacije koristi društvene mreže. Sada dolazimo do ključnog problema.

U digitalnom svijetu jedno od ključnih pitanja jeste pitanje naše privatnosti. I dok uživamo u pogodnostima koje nam je donio internet, dok uživamo u društvenim mrežama, sve češće i online kupovini, rijetki se zapitaju koliko je privatnost ugrožena. 

Privatnost kakvu smo poznavali prije 20, 30 ili više godina, definitivno, više ne postoji. Danas, svaka pretraga na internetu, svaka objava na društvenim mrežama, svaka fotografija koju smo objavili, ostavlja trag i sve to može biti iskorišteno, često, protiv nas samih.

Jedan od najvećih problema jeste što mnogi korisnici pitanju privatnosti pristupaju površno i nesvjesno pristaju na pristup i odobravanje svojih ličnih podataka.

Koliko ste puta, instalirajući određeni program na svom računaru ili mobitelu, samo kliknuli „Prihvatam uslove korištenja“, bez da ste ih stvarno i pročitali? Upravo na nestrpljenje i računaju tehnološke kompanije kako bi prikupile što više podataka, a kasnije ih prodale raznim oglašivačima, pa i hakerima.

Google, Facebook i mnogi drugi skupljaju ogromne količine privatnih podataka, od toga gdje se krećete, šta volite, šta pretražujete na internetu, šta vas interesuje.

Od pet tehnološki najvećih firmi, podaci kažu da upravo Google prikuplja najviše podataka.

- Općenito, oni prikupljaju svaki mali detalj koji mogu. Postoji nekoliko iznimaka, poput vaše adrese, SSN-a ili broja vozačke dozvole, ali osim toga, ništa drugo nije izostavljeno iz njihovih baza podataka. Prikupljaju vaše ime, telefonski broj, podatke o plaćanju ako ste kupili putem Googlea, adresu e-pošte, e-poruke koje šaljete i primate, filmove, fotografije, dokumente i proračunske tablice koje ste pohranili te vaše komentare na Youtubeu. Povrh toga, Google bilježi vaše ključne riječi za pretraživanje, preglede videozapisa i interakcije sa sadržajem i oglasima. Čak ni pozivi, upućeni putem Googlea, nisu privatni jer Google bilježi brojeve pozivatelja i primatelja, brojeve za prosljeđivanje, vrijeme i datume poziva, trajanje poziva, podatke o usmjeravanju i vrste poziva - navodi se. 

Iako odveć ugrožena, privatnost je vaše osnovno pravo. Stoga, pitanje privatnosti, odnosno, njena zaštita trebaju biti prioritet. Vrijeme je da postanemo svjesni tih činjenica i da djelujemo prije nego bude kasno.

Na tržištu postoje i sofveri koji pružaju određeni nivo online zaštite, ali i dalje ostaje najbitnije - da sami procjenjujemo koje linkove otvaramo jer su jako često spam mailovi s linkovima oni koji znaju napraviti probleme. Također, razne su online nagradne igre, pa i na društvenim mrežama koje u sklopu „nagradne igre“ traže lične podatke, uključujući i brojeve bankovnih računa i kartica, a upravo je to način za prikupljanje i zloupotrebu ličnih podataka.

Također, na svim online računima, uključujući društvene mreže, imamo niz opcija koje u svakom momentu možemo podesiti da zaštitimo svoju privatnost i svoje lične informacije.

S obzirom na brzinu razvoja online platformi, potrebno je da se trudimo ostati informisani i da uvijek vodimo računa o tome šta od svih opcija pred nama procjenjujemo kao korisno a šta, ipak, trebamo limitirati u smislu pristupa našim podacima.

(A.D./Preporod.info)