Obilježavanje 9. januara u RS: Kontinuitet negiranja odluka Ustavnog suda BiH i nasrtaj na ustavni poredak

Piše: Amina Nuhanović

Pred nama je još jedan 9. januar koji se u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS slavi kao "Dan RS", pa će, kako je najavljeno, ovaj dan biti neradni u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Obilježavanjem ovog datuma predsjednik RS Milorad Dodik i njegov režim pokazuju da ne poštuju bosanskohercegovačke institucije, s obzirom na to da se "Dan RS" ne može obilježavati 9. januara, jer je to izraz političke volje samo jednog naroda.

A to je prvi put ustvrdio Ustavni sud BiH još 2015. godine, kada je u presudi o tom danu, između ostalog, navedeno:  

- Nesporno je da je izbor 9. januara za obilježavanje Dana RS u osporenom članu 3. b) Zakona o praznicima inspiriran 9. januarom 1992. godine kada je održana Skupština srpskog naroda u BiH, bez učešća pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda i ostalih, te donesena Deklaracija, kao izraz političke volje samo jednog, srpskog naroda - navedeno je, između ostalog, u toj odluci Ustavnog suda BiH.

Potom je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 29. marta 2019. godine u predmetu broj U 2/18 usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda RS za ocjenu ustavnosti Člana 2. stav 1. Zakona o danu RS.

Tada je, između ostalog, utvrđeno da osporena odredba, koja glasi:

„Na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao dan RS“, nije u skladu s Ustavom BiH.

Kako bi pojasnili šta se slavi 9. januara osvrnut ćemo se 33 godine unazad.

Historijat 9. januara kao "Dana RS" počela je na isti dan 1992. godine, kada je u hotelu "Holiday Inn" u Sarajevu Skupština srpskog naroda proglasila takozvanu "Republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini" kao nezavisnu cjelinu unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada već raspadala.

Ta je odluka donesena jednostrano i bez drugih naroda i građana u BiH. Skupština ke održana suprotno svim evropskim preporukama. Deklaraciju je potpisao osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik, a u njenom usvajanju učestvovali su i drugi zločinci, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić.

Nedvojbeno, svečano obilježavajući dan kada su ozvaničeni planovi za genocid, etničko čišćenje i druge zločine, dužnosnici RS entiteta šalju jasnu poruku da se zalažu za očuvanje tekovina Karadžićeve RS, a ne entiteta koji je prema odredbama Dejtonskog sporazuma trebao dovesti do povratka izbjeglica i konstitutivnosti svih naroda.

Ista skupština četiri mjeseca kasnije eksplicitno je naredila stvaranje etnički čistog teritorija na dvije trećine Bosne i Hercegovine, koje planove je sam Ratko Mladić okarakterisao kao genocid. Mladić je uspješno izvršio zadatke koje mu je ta Skupština postavila, što je potvrđeno u presudi Međunarodnog suda pravde, gdje stoji da su genocid počinili „javni organi Republike Srpske,“ a posebno Vojska i Policija RS, koje je uspostavila ta Skupština.

Svi koji tako bezobzirno slave "Dan RS" jasno insistiraju na trajnom zadržavanju posljedica genocida, etničkog čišćenja i svih drugih zločina koje je Karadžićeva RS započela i ostvarila u samom povoju.

Za njih je presuda Karadžiću i Ratku Mladiću na doživotnu kaznu zatvora neprihvatljiva, kao što i sam Dejtonski sporazum smatraju usputnom stanicom na putu ka punom ostvarenju ciljeva i zadataka koji su zacrtani 9. januara 1992. godine. 

Osim toga, učešće delegacija iz Srbije koje smo gledali ranijih godina, a koja su najavljena i na ovoj proslavi, dodatno potvrđuje kontinuitet saradnje između Srbije i takve RS.

Osmu godinu zaredom većinska srpska vlast krši odluke Ustavnog suda BiH. I u Mišljenju Venecijanske komisije ukazano je na to da izbor 9. januara za obilježavanje "Dana RS" kao praznika entiteta može biti problematičan, između ostalog, zbog činjenice da Deklaracija predstavlja jednostrani akt koji nisu podržali ostali, nesrpski narodi koji žive u RS.

Organizirajući proslavu ovog dana na ovaj datum predstavnici vlasti u RS nisu se samo jednom oglušili na odluke najviše pravosudne instance u BiH. Tako prvu donesenu presudu Ustavnog suda BiH vlasti u RS nisu priznale, pa su u septembru 2016. održale referendum o "Danu RS".

No, Ustavni sud BiH poništio je rezultate tog referenduma. 

Narodna skupština RS zatim je donijela novi zakon o praznicima, gdje je uvrstila i spomenuti referendum kao argument za obilježavanje 9. januara kao "dana RS". Tako je NSRS djelimično izmijenila Zakon o praznicima, ali i dalje nije bila ispoštovana odluka Suda.

No, i nakon što je Ustavni sud BiH odlučujući 2021. godine po apelaciji devet delegata, Bošnjaka i Hrvata, u Vijeću naroda RS ocjenjivao i izmijenjeni zakon i utvrdio da 9. januar ne može biti Dan RS, on će se, sudeći po najavama, opet slaviti u Banjoj Luci.

Ponovo je Narodna skupština RS 27. novembra donijela zaključak o formiranju Odbora za obilježavanje ovog neustavnog praznika.

S obzirom na ovu spornu i protuustavnu odluku, brojni bošnjački političari, među kojima Ramiz Salkić, pozvali su visokog predstavnika da u skladu sa svojim mandatom i ranijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine poništi zaključak NSRS od 27. novembra o formiranju odbora za organizaciju proslave "dana RS".

To bi, kako se navodi, bilo u skladu sa njegovim mandatom da prati provođenje civilnog Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji je sastavni dio Ustav Bosne i Hercegovine, a u kojem piše da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.

Četiri dana ostala su do ovog po državu opasnog praznika. Vidjet ćemo da li će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) reagirati i ove godine zaustaviti nasrtaj na ustavni poredak BiH, posebno nakon što je prije nekoliko dana svojom odlukom stavio izvan snage zaključke koje je u decembru 2024. usvojila NSRS, a kojima su pokušali osporiti legitimitet pravosudnih tijela na nivou BiH i dovesti u pitanje nastavak suđenja Miloradu Dodiku. 

Narodna skupština RS usvojila je takve zaključke na posebnoj sjednici, održanoj 24. i 25. decembra, a visoki predstavnik Schmidt je to ocijenio “nepromišljenim pokušajem da se stvore posebna pravila i ujedno negiraju načela Dejtonskog sporazuma”.

- Svako nepoštivanje Daytonskog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i evropsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog sporazuma kao temelja multietničke države bez diskriminacije - navodi se, uz ostalo, u odluci visokog predstavnika.

U saopćenju iz Ureda visokog predstavnika (OHR) podsjetili su kako je Šmit konačni autoritet u pogledu tumačenja provedbe civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, te ima dužnost djelovati ukoliko dođe do značajnog kršenja ili najava kršenja tog sporazuma. 

U naredna četiri dana vidjet ćemo da li on to zaista i jeste!

(Preporod.info)