Džananović: Potrebna snažnija bh. strategija koja će adresirati srpski nacionalizam i spriječiti dalju fragmentaciju države

Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava organizira naučni skup pod nazivom “Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija 'Svesrpskog sabora' kao kontinuitet velikodržavne politike”.

Skup će biti održan 9. januara u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.

Osnovni cilj skupa je detaljna analiza izazova koje Deklaracija “Svesrpskog sabora” postavlja pred suverenitet Bosne i Hercegovine, uz formulisanje konkretnih preporuka za adekvatan odgovor na državne, regionalne i međunarodne izazove.

- Deklaracija “Svesrpskog sabora” predstavlja kontinuitet velikosrpske politike i institucionalizaciju koncepta “srpskog sveta”. Usmjerena je na stvaranje homogenog prostora kroz identitetsko ujednačavanje koristeći simboličke, kulturne i obrazovne elemente, kao i sektore poput energetike i saobraćaja. Putem institucionalne i infrastrukturne povezanosti, Srbija nastoji sistemski homogenizirati vlastiti državni prostor i prostor bosanskohercegovačkog entiteta Republiku Srpsku, čekajući povoljan geostrateški trenutak za realizaciju velikodržavnih ciljeva – kazao je u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović.

Dodaje kako Deklaracija također potvrđuje kontinuitet teritorijalnih pretenzija Srbije prema Bosni i Hercegovini, koje su kroz historiju dovele do, između ostalog, agresije, ratnih zločina i genocida nad Bošnjacima. Njenim usvajanjem ove ideološke smjernice dobile su institucionalnu podršku i pravni okvir, naglasio je Džananović, ističući da, s obzirom na implementaciju njenih članova, o ovim pitanjima se mora govoriti i posvetiti im veća pažnja.

- Smatram da je važno naglasiti da brojni članovi Deklaracije za Bošnjake i Hrvate u RS-u su već godinama realnost s kojom se svakodnevno suočavaju, i to želim posebno istaknuti – podcrtao je.

Džananović smatra da jedan od bitnih segmenta ove Deklaracije jeste da se njenom implementacijom u konačnici pokušava osnažiti geopolitički utjecaj Rusije u regiji, što ima ozbiljne posljedice za stabilnost regije.

- Također, kroz Deklaraciju nastoji se redefinirati narativi o događajima iz devedesetih, posebno o genocidu u Srebrenici, čime se relativiziraju presude najvećih svjetskih sudova, kao i historijske činjenice. U tom smislu već je implementiran niz mjera. Možda se očekivalo da će nakon propalih velikih napora Srbije u pokušaju da Rezolucija o genocidu ne dobije podršku pred Generalnom skupštinom UN-a odustati od “borbe za narativ”, kako se to često kaže, međutim dokazi koje ćemo prezentirati na ovom skupu pokazuju upravo suprotno – kazao je.

Ovakvi procesi zahtijevaju hitan odgovor, kako domaćih institucija, tako i međunarodne zajednice, dodaje Džananović.

- Potrebna je snažnija bosanskohercegovačka strategija koja će adresirati srpski nacionalizam i spriječiti dalju fragmentaciju države, posebno ako se uzme u obzir da su brojne stvari već implementirane. Iako je od od usvajanja Deklaracije prošlo pola godine brojni su sporazumi potpisani koji povezuju i omogućavaju saradnju između državnih ministarstava Srbije i entitetskih ministarstava iz Republike Srpske. Takve aktivnosti predstavljaju ozbiljan izazov za suverenitet Bosne i Hercegovine, jer se putem njih stvara paralelna institucionalna povezanost koja zaobilazi institucije države Bosne i Hercegovine – tvrdi Džananović.

Ovo doprinosi, kako dodaje, daljoj destabilizaciji i otežava izgradnju funkcionalne državne strukture “što je primarni cilj Aleksandra Vučića i Srbije, koji svakako nikada nije i vjerovatno nikada neće priznati suverenitet države Bosne i Hercegovine, čemu u prilog ide i ovakvo djelovanje”.

Smatra da Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, članica Univerziteta u Sarajevu, organizacijom ovog skupa pokazuje društvenu odgovornost ukazujući na ove opasnosti i apelujući na ozbiljniju reakciju.

- Naš zadatak nije samo analiza trenutne situacije, već i izrada konkretnih prijedloga za rješavanje problema. Zbog toga smo, pored naučnika i istraživača, od kojih je učešće potvrdilo tridesetak, na skup pozvali i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, državne zastupnike, te političke predstavnike iz Republike Srpske. Smatramo da i oni, kroz diskusiju, mogu doprinijeti formiranju zaključaka koji bi, nadamo se, mogli rezultirati konkretnim ishodima. Također, planirana je i objava zbornika radova sa skupa – zaključio je Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

(Preporod.info)