Povučen sporni Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu FBiH: Državna jedini vlasnik imovine

Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u Federaciji Bosne i Hercegovine neće se naći na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kako je to bilo najavljeno.

Naime, federalni premijer Nermin Nikšić u jutrošnjem dopisu poslanom Draganu Miokoviću, predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zatražio je da se ovaj zakon razmatra na narednoj sjednici.

Ranije, neposredno prije dopisa premijera, federalna zastupnica Jasmina Bišćević Tokić (SDA) upozorila je kako je Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona kojim se brutalno krše odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa državnom imovinom.

- Predviđena je mogućnost upisa zemljišta kao vlasništvo općine ili grada na čijem se području nalazi, što je u direktnoj suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH kojim je utvrđeno da entiteti ne mogu prisvajati nadležnosti da odlučuju o vlasničko-pravnim ovlaštenjima na državnoj imovini i da nemaju ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja se odnosi na državnu imovinu - rekla je, između ostalog, Bišćević Tokić.

Zakon je, kako saznajemo, povučen jer sporni član 4. nije usklađen sa odlukama Ustavnog suda BiH, a koje su izričite kada je u pitanju državna imovina.

U odluci Ustavnog suda BiH jasno je rečeno da državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti, kantoni, općine ili druge organizacione jedinice.

Preporod.info imao je uvid u sporni Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zakon je pisan na 96 stranica.

U utvrđenom tekstu Prijedloga zakona, koji je naglo povučen posebno je sporan njegov član 4. u kojem piše:

(Raspolaganje i upis u javni registar)

(1) Građevinskim zemljištem raspolažu njegovi vlasnici, pod uslovima i uz ograničenja određena ovim zakonom i drugim važećim propisima.

(2) Građevinsko zemljište koje je u zemljišnoj knjizi evidentirano kao društveno, državno vlasništvo, opstenarodna imovina ili erar bez upisanog prava korištenja drugog lica, ako po sili zakona nije postalo vlasništvo drugog lica, nakon stupanja na snagu ovog zakona upisat će se kao vlasništvo opšine, općine u sastavu grada Sarajeva ili grada (nadalje: jedinice lokalne samouprave) na čijem se području nalazi, shodno odredbama Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/1 3), ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno.

(3) u smislu stava (2) ovog člana upisat će se i građevinsko zemljište evidentirano kao društveno odnosno državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno-pravnih subjekata koji više ne egzistiraju, nemaju utvrđene pravne sljednike ili nisu upisani u odgovarajuće javne registre.

(4) lzuzetno od odredbi st.(2) i (3) ovog člana građevinsko zemljište koje je važećim prostorno-planskim aktom predviđeno za izgradnju saobraćajne ili energetske infrastrukture od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine ili kanton, nakon stupanja na snagu ovog zakona upisat će se kao vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine ili kantona na čijem se područu nalazi, zavisno od toga ko je donosilac prostorno-planskog akta kojim je izgradnja te infrastrukture predviđena.

Upravo ovakve odredbe zakona za mnoge su predstavljale problem prijedlog u kojem je bilo predviđeno da se vlasništvo nad građevinskim zemljištem (bez upisanog prava korištenja drugog lica) prepiše na jedinice lokalne samouprave (općine) kao i ono koje je evidentirano kao društveno odnosno državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno pravnih subjekata koji više ne egzistiraju.

Također je predviđeno da općine trebaju saglasnost jedino resornog kantonalnog ministarstva za provedbu svojih odluka po ovom pitanju.

Na ovakav prijedlog zakona šef Kluba SBiH Admir Čavaić uputio je amandman u kojem se jasno ukazuje na uzurpiranje državne imovine.

Ovaj zakon se priprema od 2019. godine, a već dva puta je skidan s dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. 

Nejasno je zašto se uopće našao u proceduri, s obzirom na odluke Ustavnog suda.

Ne treba sada, niti ikada biti dovedeno u pitanje vlasništvo nad državnom imovinom, sve dok to pitanje ne bude riješeno na državnom nivo kroz adekvatna zakonska rješenja. 

Šta god entitet RS radio, to ne znači da to može raditi i FBiH. A nadležnost Ustavnog suda je neupitna na cijelom prostoru države i neophodno je istrajati u implementaciji njegovih odluka u svim pitanjima, pa i ovom.

(A.N./Preporod.info)