Arhiv Hercegovine kratkim omažom prisjetio se Hivzije Hasandedića i Ravijole Kola

Arhiv Hercegovine kratkim omažom prisjetio se Hivzije Hasandedića i Ravijole Kola

U okviru programa obilježavanja 70. godišnjice rada i postojanja Arhiva Hercegovine danas je u Centru za kulturu Grada Mostara upriličen kratki omaž Ravijojli Kolak i Hivzijij Hasandediću, pionirima arhivistike u Hercegovini. Sjećanja na njih sa prisutnom publikom podijeli su bivši radnici ovog Arhiva mr. Šaban Zahirović i mr. Jasmin Branković. 

- Arhiv se na ovaj način dostojanstveno prisjeća njihovog doprinosa. Arhiv bi trebao nastaviti izdavačku djelatnost, prije svega mislim na sidžile koje je Hivzija preveo. U tom segmentu Mostar može biti prvi grad na Balkanu - kazao je Zahirović.

Ocijenio je da su Ravijojlin i Hivzijin doprinos  arhivistici na određeni način kompatibiln, budući da je Kolak, kao prvi rukovodilac Arhiva, Hivziji ponudila posao u kojem se realizirao i kao istraživač i kao intelektualac, ali i moralno realizirao kao zaljubljenik u prirodno, kulturno i historijsko naslijeđe Mostara i Hercegovine.

- Kolak je iz Sarajeva došla u Mostar, s teškoćama organizirala rad Arhiva. Prve njihove prostorije bile su male u kojima se sjedilo na sanducima od ćumura - prisjetio se Zahirović.

Omaž Ravijojli Kolak i Hivziji Haasandediću je jedan od devet programa  kojim Arhiv obilježava godišnjicu osnivanja i uspješnog rada. Programi različitih kulturnih i naučnih formata su organizirani u nekoliko gradova u Hercegovini.

Priređene su izložbe arhivske građe, organizirani međunarodna naučna konferencija, promocija knjige Historija Bosne i Hercegovine itd. 

- Pored svega toga, ove godine uveli smo arhivsku biblioteku u COBISS sistem i tako postali prva arhivska biblioteka u BiH koja je to učinila - naglasio je direktor Arhiva Amir Kadribegović, dodavši kako sve to što su radili ne bi bilo potpuno bez omaža i podsjećanje na one koji su Arhiv utemeljili.

Prema njegovoj ocjeni Hivzija Hasandeidć i Ravijola Kolak su ostavili neizbrisiv trag u Arhivu sve do današnjeg dana i teško je očekivati da će im se neko približiti, pogotovo Hivziji po svemu onome što je on uradio za Arhiv, za Hercegovinu i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti