Kur’an i naučna otkrića

Kur’anski ajeti iz sure En-Neml spominju fascinantne detalje o komunikaciji mrava, koji se sve više potvrđuju kroz moderna naučna istraživanja. Od hemijskih signala do zvučnih vibracija, mravi demonstriraju nevjerovatan nivo složenosti i organizacije. Kur’an nas kroz ove primjere poziva na razmišljanje o harmoniji prirode i Božijoj mudrosti.

Allah, dž. š., nas kroz kur’anske ajete upućuje na istraživanje komunikacije među životinjama. U Kur’anu je skrenuta pažnja na komunikaciju mrava i ptica. Istraživanja života ptica, mrava, delfina, slonova i drugih životinja, dokazala su postojanje međusobne komunikacije.

„I Sulejman naslijedi Davuda i reče: ‘O ljudi, dato nam je da razumijemo ptičije glasove i svašta nam je dato; ovo je, zaista, prava blagodat!’” (Kur’an, 27:16)

Navodeći izuzetne odlike kojima je Uzvišeni Allah obdario Sulejmana, a. s., u citiranom ajetu se ističe da ga je On podučio i govoru ptica. U sljedećem ajetu Allah, dž. š., daje mnoštvo podataka o mravima:

„I kad dođoše do mravlje doline, jedan mrav reče: ‘O mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne primijete!’ I on se nasmija glasno riječima njegovim i reče: ‘Gospodaru moj, omogući mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da činim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milošću Svojom, među dobre robove Svoje!’” (Kur’an, 27:18,19)

Na prvi pogled, moglo bi izgledati kao priča iz dječije knjige! Ali šta nam je Allah, dž. š., rekao o mravima kroz ovaj ajet?

Informacije o mravima u ovom ajetu: “Jedan mrav (ženski) reče”

U ajetu se jasno spominje da je govornik ženski mrav, a ne muški. Nauka potvrđuje da su radnici mravi uvijek ženke, sakupljači hrane, dok muški mravi služe samo za reprodukciju nakon čega brzo umiru. Izvan gnijezda, nalazimo samo ženke mrava što je još jedna potvrda istinitosti kur’anskog teksta. “O mravi”

U ovom slučaju, Kur’an koristi obraćanje u množini, što sugerira da jedan mrav može komunicirati s cijelom zajednicom mrava odjednom. Drugim riječima, mrav koji je dao upozorenje nije razgovarao samo s jednim mravom, već se obratio svim prisutnim mravima u dolini pozivajući ih da se sklone u svoja skrovišta kako bi izbjegli opasnost.

Ovo ukazuje na razvijen sistem komunikacije među mravima, koji im omogućava da prenesu informacije većem broju članova svoje zajednice istovremeno. Mravi koriste hemijske supstance (feromone) za međusobnu komunikaciju. Nedavna istraživanja pokazala su da mravi mogu komunicirati pomoću širokog spektra feromona koje luči endokrina žlijezda i posjeduju kompleksne olfaktorne sisteme, s antenalnim režnjevima u mozgu koji imaju do 500 glomerula.

Feromoni su hemijske supstance koje proizvode živa bića kako bi komunicirala s drugim pripadnicima svoje vrste. Oni djeluju kao “signalne molekule” koje izazivaju određene reakcije ili promjene u ponašanju kod onih koji ih primaju. Feromoni se ispuštaju u okolinu i primaju ih drugi organizmi putem specijaliziranih receptora, poput antena kod insekata ili vomeronazalnog organa kod sisavaca. Nakon detekcije feromona, mozak šalje signal koji izaziva specifičan odgovor, kao što su promjene u ponašanju ili fiziološkim procesima.

Različite vrste mrava koriste različite žlijezde i one kod svake vrste mrava imaju različite funkcije. “Dufour” žlijezde koriste se prilikom komandi za uzbunu i napad. Lučevine u “sternal” žlijezdama koriste se prilikom seobe kolonije i pri gonjenju plijena. Svaki mrav ove lučevine koristi za određeni cilj, poput riječi koje koristi čovjek. Osim izlučevina žlijezda, mravi uspostavljaju komunikaciju i putem zvuka.

Zvučni signal koji se proizvodi udaranjem tijela o tle, koristi se u kolonijama koje imaju drvena gnijezda. Mravi stolari se sporazumijevaju udarcima nalik sviranju bubnjeva. Članovi kolonije odgovaraju na pozive ne izazivajući pri tom nikakav nered i usmjeravaju se potrebnom cilju.

U komunikaciji mrava posebno se ističu sljedeće tačke: oglašavanje alarma, obavještavanje o mjestu hrane, čišćenje, upoznavanje… Kur’an je spomenuo oglašavanje uzbune među mravima, a to je jedan od najvažnijih sadržaja komunikacije ustanovljene prilikom istraživanja života mrava.

Poznato je da mravi ne reagiraju na zvuk na način razumljiv ljudima. Možete vikati na mrava, a on to neće primijetiti. Ipak, mnoge vrste mrava komuniciraju putem cvilećih zvukova koje proizvode stridulacijskim organom na svom tijelu. Kod mrava, ovaj organ se obično sastoji od površine s rebrastim strukturama (nalik na dasku za pranje) i strugača, koji mrav trlja preko rebrica kako bi proizveo vibracije ili zvuk.

Ovi zvukovi, često tihi i teško čujni ljudima, imaju važnu ulogu u komunikaciji unutar kolonije, kao što su upozorenja, koordinacija aktivnosti ili međusobno prepoznavanje. Ova vrsta zvučne komunikacije poznata je kao stridulacija. Pojačani zvuk kolonije crnih vatrenih mrava (Solenopsis richteri), uznemirene mikrofonskom sondom ubačenom u njihov mravinjak, može se čuti na sljedećem linku. https://exploresound.org/2020/01/ants-have-an-acoustic-world-of-their-own

U ajetu se koristi riječ “reče”, koja se inače upotrebljava za ljudsku komunikaciju, što ukazuje na to da mravi mogu komunicirati na sličan način. Sve do prije nekoliko godina, naučnici su smatrali da mravi ne mogu proizvoditi zvukove niti čuti zvukove. Međutim, nedavno je otkriveno da neke vrste mrava mogu komunicirati s obližnjim mravima koristeći zvukove vrlo niske frekvencije.

Zvukovi koje proizvode mravi su u zvučnom rasponu frekvencija oko jedan kHz. Budući da se čini da su mravi gluhi na zvuk koji se prenosi zrakom na razini čovjeka, mirmekolozi su zaključili da prenose signale stridulacije kroz tlo ili drugu čvrstu podlogu. Međutim, iz više razloga, ovaj način prijenosa je malo vjerovatan. Vjerovatnije je da mravi međusobno komuniciraju kroz zrak koristeći zvukove u bliskom akustičnom polju. Blisko polje je akustična prijelazna zona koja okružuje mali izvor – veličine mrava – u kojem se karakteristike zvuka naglo mijenjaju prije nego što se u potpunosti prošire u dalekom polju.

Obično je mrav velik svega nekoliko milimetara, a blisko polje oko njega obuhvata promjer od otprilike 200 milimetara, što je dovoljno da obuhvati nekoliko mrava. Kao i kod drugih insekata, vjeruje se da mravi “čuju” zvukove koji se prenose zrakom koristeći antene, na čijim se vrhovima nalaze senzori u obliku dlačica.

Osjećajući relativnu razliku u pomaku zvuka između vrhova antena, mrav može detektirati stridulacijski signal u bliskom polju, gdje se pomak brzo mijenja s udaljenošću, ali ne može detektirati zvuk u dalekom polju, gdje su promjene u pomaku postepene. Ovo objašnjava kako mravi mogu prepoznati zvukove drugih mrava, a istovremeno ostati neosjetljivi na zvukove na ljudskoj skali. Ovo je korisno za mrave jer bi ih inače preplavila pozadinska buka, bilo prirodna ili ona koju stvara čovjek.

Kao dodatna prednost, očitavanje relativnog pomaka između vrhova antena omogućava mravima da odrede udaljenost do izvora zvuka, kao i njegov smjer. Ljudskim sluhom moguće je odrediti smjer izvora zvuka, ali ne i udaljenost do izvora, jer snaga izvora nije poznata.

Ljudi obično lociraju izvor zvuka kombinacijom sluha i vida. Za mrave, relativna razlika u pomaku ne zavisi o snazi izvora zvuka i može se direktno koristiti za određivanje udaljenosti. S obzirom na to da su mravi gotovo slijepi, sposobnost lociranja izvora samo pomoću zvuka je izuzetno korisna. Blisko polje je akustični fenomen koji postoji neovisno o mravima. Budući da je savršeno prilagođeno njihovim potrebama, bilo bi iznenađujuće da ga ne koriste. “Ulazite u svoja skloništa”

Mravi ne žive u jednom gnijezdu, već u mreži povezanih skloništa. Svaka grupa mrava ima određenu “kuću” unutar kolonije. Ženski mrav u ovom ajetu pokazuje izvanredno razumijevanje sigurnosti, znajući da će ulazak u skloništa zaštititi koloniju. Gnijezda mrava su pravo čudo građevinarstva i primjer nevjerovatnog inženjeringa u prirodi.

“Da vas ne zgnječi Sulejman” Ženski mrav prepoznaje poslanika Sulejmana, a. s. Ovo ukazuje da mravi mogu razlikovati pojedince. Naučnici vjeruju da mravi prepoznaju ljude pomoću feromona koje tijelo izlučuje, slično kao što pas može identificirati različite ljude po mirisu.

“I vojska njegova”

Mrav je osjetio dolazak vojske. Mravi koriste svoja stopala za detekciju vibracija na tlu, što im omogućava da osjete dolazak velikih grupa s udaljenosti.

“A da to i ne primijete”

Ženski mrav je shvatio da Sulejmanova vojska ne bi namjerno povrijedila mrave. Ovo pokazuje visok nivo onoga što možemo zvati intuitivnost kod mrava, jer su u stanju predvidjeti opasnost i analizirati situaciju.

Kur’anski ajet o mravima nudi duboke uvide u prirodu, biologiju i društvenu organizaciju. Ovi podaci, koje moderna nauka tek otkriva, bili su poznati kroz riječi koje nam je Allah, dž. š., objavio prije više od 1.400 godina: „Koji je sve savršeno stvorio...” (Kur’an, 32:7)

(IIN Preporod.info)