Povodom Dana državnosti predstavljeni romani "Batonov ustanak" i " Prokletstvo bosanske kraljice Katarine"

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Vogošća je povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine organizovala promociju dva historijska romana Saliha Straševića.

U velikoj sali Općine Vogošća promovisani su romani "Batonov ustanak" i "Prokletstvo bosanske kraljice Katarine". O djelima su, pored autora, govorili profesor Hajrudin Mešić i dr. Zlatan Hrčić.

Govoreći o djelu “Batonov ustanak” Dr. Hrnčić je istaknuo da ovaj roman predstavlja najvažnije djelo današnjice.

- Autor Strašević je iskopao skriveno blago koje ima potencijal da bude važan alat u razvoju društva zemlje Bosne, naravno ukoliko ga mi kao društvo budemo prepoznali i koristili. Jer kao i svaka druga vrijednost, ako ostane skriveno od javnosti, ono i dalje ima vrijednost, ali ne i društvenu korist. Ovai roman nas praktično uvlači u neku novu dimenziju sviesnosti i daje nam prostor da razmišljamo i povremeno nalazimo paralele sa određenim historijskim trenutcima, sadašnjom stanjem, mudrostima u svakodnevnom životu i procesom donošenja odluka - smatra dr. Hrnčić.

Posvjedočio je “da se naše društvo budi, istražuje, radi, odbacuje polako okove nekih prošlih vremena, a na tom putu od koristi nam mogu biti i iskustva koja su obrađena ovoj priči, a koja se veže za najveći ustanak u historiji o kojem se malo zna, samo zato što je to pokrenuo neko sa ovih prostora.”

- Pitanje opstanka, motivacije, žrtve, pravde, ljubavi, teme su koje autor na jedan interesantan način obrađuje, i navodi vas kao čitaoca da nesvjesno tražite paralele sa nekim dešavanjima iz sadašnjosti. Na kraju, upravo zato će svaki čitalac doživjeti knjigu na svoj način, jer vas knjiga uhvati i ne dopušta vam da pobjegnete - kaže dr. Zlatan Hrnčić.

Profesor historije Hajrudin Mešić je poručio da se nikada ne smijemo umoriti ponavljajući značaj važnih ličnosti i događaja, jer je to, kako je rekao, dug prema prošlim i budućim generacijama. 

- Autor je oba svoja romana posvetio dvjema važnim historijskim ličnostima, rekao bih, ličnostima koje se rađaju tamo gdje se lomi epoha. Baton u ilirskom periodu, kada dolaze Rimljani. To je bila Amerika tog vremena. Iliri su bili srčani, odvažni i hrabri, ali Rim je imao sistem. To je ono što nama Bošnjacima danas fali. Nedostaje nam sistem i organizacija. Dakle, u jednom neustrašivom odmjeravanju snaga, uz svu hrabrost i srčanost ustanika, Rim je ipak pobijedio - osvrnuo se profesor Mešić, napominjući da je organizacija pobijedila hrabrost.

Upozorio je da bi bilo važno da Batonovo ime ponese neka škola ili trg u Bosni i Hercegovini, jer su i drugi vrlo zainteresovani da ga proglase svojim.

Čestitao je autoru na kvalitetnom kreiranju priča, dijaloga i imena, što je ocijenio i kao vrlo hrabar čin, čime se mlađim generacijama pruža prilika da vide da smo imali kraljeve, kraljice i prošlost koje se ne trebamo stidjeti.

Autor Salih Strašević je za Preporod.info nakon promocije u Vogošći rekao da je pripremom romana otišao u jednu daleku prošlost, kako bi spoznao ko je bio Baton Dezitijatski, jedan od najvećih ustanika koje je svijet zapamtio.

- To je naš čovjek iz središnje Bosne, naša krv, naša DNK - kaže Strašević i ističe da se tim odlaskom u prošlost otkriva 3. august 8. godine, kao vrlo značajan datum koji bi trebalo obilježavati kao dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Radi se o datumu prvog pominjanja naziva rijeke Bosne po kojoj je naša domovina dobila svoje ime, a Strašević smatra da bi se tim obilježavanjem čuvao hiljadugodišnji državni kontinuitet. 

- I kraljica Katarina je jedna od naših najznačajnijih historijskih ličnosti. Nažalost, njen identitet nam kradu oni koji svojataju našu historiju. U njeno vrijeme imali smo svoj glavni grad, svoju vojsku, monetu, zastavu sa ljiljanima, imali smo svoje granice, i knjiga je po mnogo čemu vrlo značajna za našu historiju. Ovi svi relevantni podaci iz historije su naši izvori, naša vrela, naše ličnosti koje potvrđuju državnost naše Bosne i Hercegovine kroz hiljadugodišnju historiju.

Strašević navodi da je za roman o Batonu skupljao materijalnu građu oko četiri godine, a za roman o kraljici Katarini sedam godina.

- Vrlo teško je doći do materijalne građe. Trebalo je to dobro izučiti, napraviti konstrukciju od koje je trebalo napraviti priču. Jednom kada se stvori roman, znatno je lakše učiti našu historiju nego kroz naučna djela koja pišu historičari, barem iz perspektive onoga koji ne poznaje historijske procese koji su se odvijali u našoj dalekoj historiji - zaključio je autor.

Promociju romana kao moderator vodio je Amir Mustafić.

Izdavač oba romana je Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, sa tiražima od po 500 primjeraka.

(Preporod.info)