Novi broj časopisa Novi Muallim
U prodaji je novi broj (99) časopisa Novi Muallim. Ovaj broj otvoren je rubrikom Putokazi i tekstom „Odgovornost Islamske zajednice prema općoj javnosti i društvu“ autora Mevludina Dizdarevića. U fokusu Dizdarevićevog rada jekulturološki i društveni kontekst u kojem djeluje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kao specifična vjerska organizacija. Autor u tekstu definira ključne pojmove: odgovornost i javnost te nudi određene preporuke čijom primjenom bi Islamska zajednica poboljšala odnos spram društvene zajednice i opće javnosti.
U Sagledavanjima je objavljen rad Sumeje Ljevaković-Subašić „Stavovi Huseina Đoze o ženskom pitanju i njegov angažman na polju unapređenja položaja žena kod Bošnjaka“. Nadahnut idejama islamskog reformizma, Husein Đozo je kroz svoje djelovanje snažno potencirao unapređenje položaja Bošnjakinja, shodno temeljnim izvorima islama, i njihovo aktivno uključivanje u društvene tokove u Bosni i Hercegovini. Autorica na kraju rada konstatira kako se Husein Đozo nije samo zauzimao za angažman žena već je jasno pokazivao spremnost da aktivno djeluje na uključivanju žena u društvenu zajednicu općenito i Islamsku zajednicu posebno.
Ove 2024. godine navršava se dvadeset godina od utemeljenja Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolući (CROPS). Tim povodom u Muallimovom intervjuu objavljen je razgovor s direktorom CROPS-a Mevludinom Joldićem. U intervjuu za ovaj časopis Joldić je govorio o podršci koju CROPS pruža ovisnicima o psihoaktivnim supstancama, vrstama supstanci koje se u današnje vrijeme najčešće koriste, metodama liječenja ovisnosti, utjecaju duhovnosti na tok liječenja i drugim važnim temama vezanim za preventivno djelovanje i liječenje ovisnika.
Najznačajniji udžbenik za predmet arapski jezik u bosanskohercegovačkim medresama pod naslovom Gramatika arapskog jezika napisali su 1936. godine Šaćir Sikirić, Muhamed Pašić i Mehmed Handžić. U tekstu „Gramatika arapskog jezika – dr. Šaćir Sikirić, Muhamed Pašić, Mehmed Handžić – četrdeset godina od posljednjeg izdanja“ u rubrici Muallim autorica Zehra Alispahić predstavlja historijske okolnosti koje su pratile pisanje Gramatike i utjecaj koji je ovaj udžbenik imao u procesu nastave arapskog jezika u medresama u Bosni i Hercegovini. U drugom radu u ovoj rubrici autor Meho Manjgo kroz rad „Nurija-ef. Duhandžić – obnovitelj vjerskog života u Prozoru“ predstavlja životopis Nurija-ef. koji je čudesnom Božijom odredbom preživio logor Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata da bi poslije rata postao glavni organizator islamskog vjerskog života na području Prozora.
Rubrika Islamske teme sadrži pet tekstova. U prvom od njih pod naslovom „Imovinski status žene u islamu u djelima Josepha F. Schachta“ autorica Amina Svraka na osnovu dva Schachtova djela, Porijeklo muhammedanske jurisprudencijei Uvod u islamsko pravo, prezentira njegove stavove o imovinskom statusu žene u islamu kroz: pravo žene na vjenčani dar, izdržavanje i nasljedstvo. U sljedećem tekstu Behije Durmišević „Angažman Huseina Đoze u Gazi Husrev-begovoj medresi i njegov pogled na poziciju mladih između tradicije i modernosti“ autorica tematizira Đozin rad s mladima u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i prezentira njegove stavove o mladima koje je Đozo smatrao nosiocima progresa i napretka. Naredna tri teksta u rubrici Islamske teme posvećena su bošnjačkoj ulemi Vareša.
Elvir Duranović u radu „Ulema Vareša u osmanskom i austrougarskom periodu“, na osnovu arhivske građe iz Gazi Husrev-begove biblioteke i sačuvanih rukopisa, donosi biografske podatke o imamima Čaršijske džamije u Varešu i okolnim džematima u naznačeno doba. S tim u vezi, interesantna poveznica koja se javlja među imamima Čaršijske džamije, a koja je preko njih prenesena i na njihove džematlije, jeste pripadnost tarikatu, konkretno nakšibendijskom derviškom redu. Ferid Dautović tekstom „Tajib-ef. Balta – portret imama u Varešu u XX stoljeću“, na osnovu arhivske građe i neobjavljenih dokumenata, donosi toplu priču o bošnjačkom imamu koji je sav život posvetio misiji islama djelujući u bremenitom vremenu prije i nakon Drugog svjetskog rata.
U okviru govora o ulemi Vareša, uredništvo je u prilici po prvi put u Novom Muallimu objaviti tekst o teravih-imamima u Bosni i Hercegovini. Iako su nesumnjivo zaslužni za očuvanje i ispravno razumijevanje islama u ruralnim krajevima naše zemlje, ovoj skupini bošnjačkih vrijednih imama u pisanim djelima na bosanskom jeziku poklanjano je malo pažnje. Tekstom Azmira Muftića „Teravih-imami na području Vareša“ nastojali smo skrenuti pažnju istraživača na ovu gotovo zaboravljenu kategoriju imama.
U rubrici Članci nalaze se dva teksta. Inspirativnu biografiju Himzo-ef. Čelenke, imama u naselju Šerići kod Zenice, donosi Safet Husejnović u radu „Doprinos Himzo-ef. Čelenke izgradnji džemata Šerići“. Iako proganjan od komunističke vlasti, Himzo-ef. je, ulažući veliki trud, aktivno djelovao na islamskom prosvjećivanju džematlija u Šerićima koji su prednjačili u svim aktivnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u njegovo vrijeme. Drugi rad u ovoj rubrici, autorā Hikmeta Karčića i Mustafe Dedovića, pod naslovom „Sarajevski dnevnik o suđenju rukovodstvu Vakufske direkcije 1946. godine“ govori o montiranom sudskom procesu u kojem su dr. Hazim Muftić, direktor Vakufske direkcije u Sarajevu, i njegovi saradnici osuđeni kao saradnici okupatora iako im to sud nije uspio dokazati.
Tekst Ediba Smole „Razvoj islamskih finansija u Bosni i Hercegovini“ u rubrici Esej bavi se analizom islamskih finansija na Balkanu s fokusom na našu državu. U rubrici Esej objavljen je i tekst „Diplomatska korespondencija Allahovog Poslanika, a. s.“ autora Zejda Svrake, u kojem autor tematizira komunikaciju Muhammeda, a. s., sa susjednim vladarima u Etiopiji, Egiptu, Bizantiji i Perziji.
Naslovnicu novog broja Novog Muallima ukrašava fotografija sahat-kule i Begove džamije u Sarajevu kao simbola Takvima Islamske zajednice u BiH. Islamska zajednica ove godine obilježava 90. godina otkako je izdala svoj prvi kalendar – Takvim s vlastitim proračunom.
(Prepord.info/Elvir Duranović)
