U Ankari obilježena godišnjica preseljenja Alije Izetbegovića

U Ankari obilježena godišnjica preseljenja Alije Izetbegovića

U Ankari, u Predsjedništvu Uprave za vjerske poslove Republike Turske, održan je panel pod naslovom "Veliki mislilac: Alija Izetbegović".

Panelom je predsjedavao predsjednik turskog Diyaneta, prof. dr. Ali Erbaš, a govornici su bili dr. Hasan Kansu, doc. dr. Admir Mulaosmanović i muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.

Panel je počeo učenjem Kur'ani-kerima, nakon čega je uslijedilo obraćanje predsjednika akademskog kluba pri Diyanetu doc. dr. Envera Osmana Kaana, a potom i Refika Ozena, predsjednika parlamentarne grupe prijateljstva BiH i Turske.

Skupu se obratila i ambasadorica BiH u Turskoj Mirsada Čolaković, koja se zahvalila organizatorima na obilježavanju 21. godišnjice smrti velikog čovjeka i humaniste, naglasivši da je za nju "ovo jako emotivan čin" budući da je imala priliku raditi u kabinetu predsjednika Izetbegovića netom nakon rata.

Prof. dr. Ali Erbaš panel je otvorio sjećanjem na Aliju Izetbegovića kao mislioca koji je djelovao u praktičnom životu, uvijek birajući srednji put.

Dr. Husein Kansu, porijeklom Bošnjak iz Prijepolja, jedan od osnivača AK partije, bivši parlamentarac i veliki prijatelj BiH, podnio je referat pod naslovom "Mislilac Alija Izetbegovic".

Kansu je istakao da je Izetbegović promišljao historijski period u kojem mu je živio, analizirajući ga u okvirima islamskih principa. Kao takav, stekao je poštovanje i Zapada i Istoka, dokazavši da su mir i suživot mogući.

- Alijin najveći uspjeh jeste to što je ostavio Bosnu kao suverenu državu, koja predstavlja mjesto susreta suprotnih polova, suprotnih kultura i civilizacija. Stoga se njegova misao mora izučavati i u kontekstu trenutnih svjetskih sukoba, kao vid izlaza iz naizgled nerješivih konflikata. Pored svih njegovih osobina, titula i karakteristika, Izetbegovića u prvom planu trebamo pamtiti kao mislioca - zaključio je Kansu.

Doc. dr. Admir Mulaosmanović, predavač pri Univerzitetu Balikesir, govorio je o "Izetbegovićevoj koncepciji pojedinca i društva".

Izlažući osnovne principe Izetbegoviće filozofske misli, Mulaosmanović je istakao da se ona fokusirala na pravdu, slobodu i etiku, pri čemu je naglašena važnost duhovne dimenzije ljudskog života i odnosa prema zajednici.

- Izetbegović je vjerovao da je istinska sloboda moguća samo kroz duhovnu predanost Bogu, a ne kroz materijalne interese. Njegova politička filozofija obuhvatala je ideje o jednakosti, moralnim vrijednostima i društvenom uređenju koje štiti ljudsko dostojanstvo - kazao je on.

Za kraj, Mulaosmanović je zaključio sljedeće "Izetbegovićeva opća misao treba se promarati u kontekstu reformatorskog liderstva i njega se da pozicionirati uz svjetske velikane 20. stoljeća. Ogroman nedostatak za njega lično svakako je djelovanje u vrijeme ekstremno snažnog udara na državu Bosnu i Hercegovinu uslijed kojeg se ove ideje nisu mogle slobodno diskutirati i razvijati unutar društveno-političkog miljea. Možda je to razlogom i velikih kontroverzi koje Izetbegovićeva pojava izaziva u domaćoj javnosti. Naime, on praktično nije uspio da dobije prostor i vrijeme da unutar demokratskog, bez tenzije formiranog, okruženja pokuša pokazati šta je, doista, njegova politička filozofija. Ipak, i pored teške situacije u kojoj se našao kao lider države i naroda kojima je prijetio nestanak, uspio je da u niz slučajeva prevaziđe realnost i njena ograničenja odlukama i potezima koji su oslikavali Izetbegovićeva temeljna uvjerenja i stavove. Upravo je time i osvajao, kako domaću tako i inostranu javnost. Ostajanjem na strani principa makar to izgledalo uzaludno."

Muftija goraždanski Remzija Pitić, govorio je o Izetbegoviću kao misliocu, koji je volio Boga i koji je volio narod.

Posebno se osvrnuo na to da je Izetbegović dao novu dimenziju pojmu slobode kroz vezu politike i morala.

- Naime, politikom se može baviti samo slobodan čovjek, a iskonska sloboda se postiže samo kroz robovanje Bogu. Time se određuje glavni cilj politike, a to je uspostava moralnog i pravednog poretka. U takvom poretku, suživot ne samo da je moguć nego je prirodan slijed, budući da se Božije stvaranje manifestuje kroz koncept kevsera - mnoštva višebojne različitosti, a ne kroz koncept ebtera - jednoobrazne i jednobojne istosti - kazao je muftija.

Pitić je naglasio da je Izetbegović ostao stamen i predan tokom svih teškoća koje mu je život donio iz razloga što je vjerovao da je svaki problem rješiv i da se iz svake situacije može izaći jačim nego što se bilo prije.

- Alijin život je bio ispunjen dijalogom, tolerancijom i pravednošću u upravljanju - poručio je mufija.

Muftija Pitić je panel zaključio dovom i nadom: "Neka njegov život i naslijeđe budu primjer svima nama! Da mu se Uzvišeni Allah smiluje i obraduje ga! Neka je beskrajna hvala Uzvišenom Allahu, koji nam je dao tako dragocjen dar kao što je Alija, iako ga mi nismo zaslužili."

(Emina Ćeman-Kiremitci/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti