Zagreb: Održan okrugli sto "Bošnjaci u domovinskim zemljama: Quo vadimus"

Zagreb: Održan okrugli sto "Bošnjaci u domovinskim zemljama: Quo vadimus"

"Bošnjaci u domovinskim zemljama: Quo vadimus" naziv je okruglog stola koji je održan danas u Zagrebu, povodom 28. septembra, Dana Bošnjaka.

Okruglom stolu prisustvovale su delegacije bošnjačkih vijeća i udruženja, predstavnici vjerskog i društvenog života iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, koji su u svojim izlaganjima predstavili stanje i perspektive Bošnjaka u spomenutim zemljama.

Izlaganja su počela obraćanjem Emira Zlatara, izvršnog sekretara Vijeća bošnjačkih intelektualaca (VKBI) o poziciji Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a nastavila ekspozeima ostalih učesnika.

Budući da se susjedne zemlje u pojedinim segmentima društvenog i političkog života razlikuju, ne čudi ni da je različita pozicija Bošnjaka u društvu.

Pa tako, recimo, u Sloveniji Bošnjaci nemaju status nacionalne manjine, u Hrvatskoj Vlada najavljuje podršku udruženjima koja okupljaju Bošnjake, a u Sjevernoj Makedoniji imaju status ravnopravnog naroda. Na Kosovu živi dva posto Bošnjaka i ustavna su kategorija.

- Imamo zagarantovana tri poslanička mjesta u Parlamentu. Trenutno imamo zamjenicu premijera, zamjenika potpredsjednika Skupštine, tri zamjenika ministara i više savjetnika u Vladi. To je na centralnom nivou. Kada je riječ o lokalnom nivou, tamo gdje ima veći broj Bošnjaka, ima ih na odgovornim funkcijama - kazao je kaže Alem Ferati, član kosovskog Konsultativnog vijeća Bošnjaka.

Ferati dodaje da se tamošnji Bošnjaci obrazuju na bosanskom jeziku, ali imaju problem s literaturom iz nacionalne grupe predmeta i sa stručnim kadrom.

Izjašnjavanje prilikom popisa jedan je od problema s kojima se suočavaju Bošnjaci u gotovo svim domovinskim zemljama, budući da se izjašnjavaju različito, kao Bošnjaci, Muslimani ili se predstavlju pod imenom države u kojoj žive.

Još jedan problem, istakli su neki od izlagača, jeste razjedinjenost, ali i dodali da je najvažnija lekcija koju će ponijeti sa sobom iz Hrvatska je poruka jedinstva.

Upravo, o pozitivnim promjenama koje je donijelo ujedinjavanje Bošnjaka u Hrvatskoj govorio je Kadro Kulaš, predsjednik "Sabaha", podsjetivši da Bošnjaci konačno imaju svog sabornika u hrvatskom Saboru. 

Sabornik Armin Hodžić naglasio je da je zahvaljujući tome Vlada Hrvatske donijela operativni plan podrške.

- U protekla dva operativna plana Bošnjaci nisu bili ni spomenuti, a u aktuelnom planu postoji čak 14 smjernica za bošnjačku nacionalnu manjinu. To je pokazatelj kako na valu zajedništva možemo postići konkretne rezultate - kazao je Hodžić.

Današnji okrugli sto dio je višednevne manifestacije koju je organizovala Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

- Sinoć smo imali centralni događaj kojem je prisustvovalo oko 400 zvanica iz zemalja regije. Veliko nam je zadovoljstvo da je to bilo u Zagrebu, da smo se mogli upoznati i družiti - kazao je Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka.

Dodao je i da je riječ o prvom "Danu Bošnjaka" organizovanom u Hrvatskoj na ovom nivou. 

BICAKCIC.jpg - Zagreb: Održan okrugli sto
Edhem Bičakčić

Da je riječ o prvorazrednom događaju potvrdio je i Edhem Bičakčić, član Upravnog odbora VKBI-a.

- Vrlo je važno da jačamo našu nacionalnu svijest, mnoge stvari treba još uraditi na tom planu. Ovakvi susreti i razmjena mišljenja sigurno pomažu - poručio je on.

Dan Bošnjaka, koji se obilježava 28. septembra, jedan je od najvažnijih datuma u modernoj povijesti bošnjačkog naroda.

Riječ je o danu kada su Bošnjaci, u najtežim danima rata i općeg razaranja Bosne i Hercegovine, na Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine donijeli historijski značajnu odluku da povrate svoje tradicionalno ime.

Dan Bošnjaka od ove godine obilježavat će se svake godine u drugom glavnom gradu jedne od Bošnjacima domovinskih zemalja.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti