Utisci s javne rasprave: Brojna rješenja zahtijevaju samo malo više volje i razumijevanja

U prepunoj velikoj sali Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana u utorak, 17. septembra 2024. godine održana je javna rasprava "Škola za sve. A šta je sa ishranom?", na kojoj je tretirana tema ishrane bez svinjetine u slovenskim obrazovno-odgojnim ustanovama.

Ovim važnim pitanjem se u protekloj godini intenzivno bavila radna grupa koja djeluje pod okriljem Islamske zajednice u Sloveniji. Grupa, pod vodstvom Ele Porić, sprovela je do sada najopsežnije istraživanje o iskustvima i praksi osiguravanja obroka bez svinjetine u slovenskim obrazovno-odgojnim ustanovama, a zaključci su prvi put javno predstavljeni upravo na ovoj javnoj raspravi.

U istraživanju je učestvovalo 1840 roditelja čija djeca koja pohađaju slovenske vrtiće, osnovne i srednje škole. U okviru istraživanja, radna grupa je u periodu od februara do aprila 2024. analizirala jelovnike svih slovenskih osnovnih škola i između ostalog otkrila da većina osnovnih škola uzima u obzir posebnosti koje proizlaze iz kršćanske vjere, ali ne i posebnosti drugih religija.

Na Pepelnicu (čista srijeda), kada katolici ne jedu meso, skoro 90 posto škola učenicima je ponudilo jelovnik bez mesa ili riblji jelovnik, dakle, škole su poštovale kršćansku tradiciju.

- Takvu prilagodbu školskih jelovnika pozdravljamo i upravo ta pozitivna angažovanost škola pokazatelj je da poštovanje vjerskih uvjerenja već postoji i upravo to je poželjno, jer podstiče osjećaj prihvatanja. No, ta praksa ima punu vrijednost samo kada se takav pristup osigura za sve - rekla je vođa radne grupe Ela Porić.

Govoreći o ishrani, mnoge škole ne tretiraju učenike ravnopravno. Većina osnovnih škola nudi užinu sa svinjetinom, koju muslimani ne jedu, u prosjeku jednom sedmično. Ručkovi koji sadrže svinjetinu nalaze se na školskim jelovnicima u prosjeku dva do tri puta sedmično. Prema novim (ali i starim) Smjernicama zdrave ishrane (obavezujući dokument za vrtiće i škole), koje su stupile na snagu sa ovom školskom godinom, crveno meso, dakle svinjetina i govedina, na jelovniku je četiri puta mjesečno. To znači da bi svinjetina, prema tim smjernicama, trebala biti prisutna dva puta mjesečno.

- Zaključci istraživanja pokazuju da se ta mjesečna kvota prekorači već u jednoj sedmici. Ne želimo i ne očekujemo da se svinjetina ukloni s jelovnika. Želimo samo da se poštuju Smjernice zdrave ishrane - poručila je Porić.

Na školskim jelovnicima mnogo je obroka koji nemaju jasne oznake o sastavu jela. Kao što je istakla Porić, muslimani su svjesni objektivnih ograničenja škola u vezi s obezbjeđivanjem ishrane, ali mnoga rješenja koja su roditelji predložili u anketi zahtijevaju samo više volje i razumijevanja.

To je pokazala i rasprava, u kojoj su učestvovali Aleš Ojsteršek, vođa Sektora za razvoj obrazovanja u Ministarstvu za obrazovanje, mr. Mojca Mihelič, direktorica ljubljanske osnovne škole Danile Kumar i predsjednica Udruženja direktora i pomoćnika direktora škola u Sloveniji, prof. dr. Aleš Črnič, sa Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, te doc. dr. Srečo Dragoš, sa Fakulteta za socijalni rad u Ljubljani.

Samo 15 osnovnih škola u Sloveniji, prema zaključcima iz istraživanja, uzima u obzir prehrambene navike djece koja ne jedu svinjetinu i meso uopće, i ne nude im samo hljeb i voće umjesto mesnog obroka, što je praksa u ostalim školama. Kako je istakao dr. Črnič, vjerska sloboda je ustavno pravo i pitanje odgovarajuće ishrane u školama za djecu koja ne jedu svinjetinu ne bi trebalo biti predmet rasprave. Prema riječima Porić, djeca koja ne mogu dijeliti obrok sa svojim vršnjacima osjećaju se diskriminisano, a takvo iskustvo djecu obilježava na više nivoa.

U raspravi je predsjednica Udruženja direktora i pomoćnika direktora Mojca Mihelič istakla da su “škole u tolikoj krizi da im je teško baviti se i pitanjem ishrane”. Po njenom mišljenju, ključ za pripremu kvalitetnih jelovnika su kvalitetni zaposlenici. Kazala je da je u Ljubljani moguća kvalitetna nabavka hrane, dok je školama u manjim mjestima vrlo teško osigurati kvalitetne i raznovrsne sastojke za obroke. Iako se škole trude da osiguraju zdravu ishranu te iako je, prema mišljenju Mihelič, ishrana u školama uzorno organizovana, istakla je da su škole prije svega obrazovno-odgojne ustanove, “a tek onda dolazi na red ishrana koju žele različite vjerske zajednice i ljudi sa posebnim prehrambenim navikama”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka dr. Aleš Črnič, koji proučava kulture i religije, izrazio je razumijevanje za situaciju i činjenicu da direktori, pored svih problema u školstvu, ne mogu da se bave i ishranom bez svinjetine. Ipak, naglasio je da je ovo sistemsko pitanje koje bi država trebala riješiti.

- Ne govorimo o hirovima pojedinaca, govorimo o ustavnom pitanju, a kad su u pitanju ustavom zagarantovana prava, ne može biti polovičnih rješenja. Minimalni standard mora biti ispunjen - ističe Črnič.

Predstavnik Ministarstva za obrazovanje Aleš Ojsteršek, ocijenio je da je Islamska zajednica u Sloveniji s ovim istraživanjem obavila vrlo važan posao i otvorila prostor za dijalog.

- Čini mi se da se otvara prostor za konstruktivan dijalog, također u duhu očekivanja Islamske zajednice - kazao je.

Ojsteršek je istakao da je za sistemska rješenja na ovom području važno i mišljenje Ministarstva finansija, koje mora osigurati sredstva za promjene. Po njegovom mišljenju, nedostatak sredstava za dodatno osoblje u školama glavni je problem u vezi s sistemskim rješavanjem pitanja obroka bez svinjetine, pa je predstavnicima Islamske zajednice savjetovao da rješenja traže i unutar lokalnih zajednica.

Prema mišljenju profesora sa Fakulteta za socijalni rad Sreča Dragoša, “vrlo vjerovatno nije riječ o novčanom problemu”, već o nedostatku političke podrške politici multikulturalizma, koja, prema njegovim riječima, u Sloveniji ne postoji.

Na kraju rasprave, na kojem su svoja iskustva podijelili i neki roditelji, muftija mr. Nevzet Porić, rekao je da “razvijena, evropska i napredna društva ne bi trebala poznavati ovakva pitanja.

- Među djecom ne bi trebalo praviti razlike, naša zajednička odgovornost je da ih odgajamo u tolerantne i susretljive odrasle osobe. Put do toga vodi i preko školske ishrane - ukazao je muftija.

Prema njegovim riječima, Islamska zajednica je potvrđene podatke istraživanja već proslijedila nadležnom ministru.

- Lično ćemo ih predstaviti i drugim predstavnicima vlasti, sve sa ciljem da im pomognemo u donošenju odluka koje nisu uvijek stvar dodatnih sredstava, ali za koje je uvijek potrebna dobra volja - dodao je.

Pozdravio je instrukciju koju je direktorima osnovnih škola uputila direktorica Mihelič da jelovnike objavljuju na pregledniji način, s tačnim navođenjem vrste mesa u pojedinim jelima, te pravovremeno, kako roditeljima, kao što je rečeno, “ne bi trebalo da igraju detektive u pokušaju da otkriju šta njihova djeca smiju jesti”.

Raspravu je muftija Porić zaključio sa optimizmom.

- Ako smo po nečemu poznati, poznati smo po strpljenju i upornosti. To dokazuje stoljetna historija našeg djelovanja u Sloveniji i džamija u Ljubljani, do koje je vodio veoma dug put. I pitanje ishrane u školama ćemo riješiti. Ako ne naša generacija, onda generacija naše djece. Oni se ne opterećuju razlikama šta ko jede a šta ne - zaključio je muftija.

(Preporod.info)