Osjetiti duh vremena kada je "život bio sporiji"

Pored prirodnih ljepota, strani turisti govore o bogatstvu bosanskohercegovačke kulture i tradicije. Stoga, onima koji ovo ljeto planiraju s porodicama obići neke dijelove Bosne i Hercegovine predstavljamo nekoliko bosanskih kuća koje su otvorene za javnost kao muzeji. Riječ je o kućama kojima se nastoji zadržati autentičan izged i predstaviti bosansku i bošnjačku kulturu. Lista nije konačna već samo ovogodišnji prijedlog.

Svrzina kuća (Zemaljski muzej)

Mnogi naši građani redovno posjećuju Sarajevo u okviru svojih odmora ili izleta. Jedna od destinacija koju bismo trebali posjetiti s našim porodicama je Svrzina kuća, jedinstven muzej i nezaobilazna destinacija stranih turista koji se žele upoznati kako je nekad izgledao život u Sarajevu i općenito Bosni. Nalazi se nadomak Baščaršije i predstavlja prvi izbor u obilasku bosanskih kuća. Nažalost, trenutno je zatvorena za javnost zbog restauracije, ali je važno da bude u planu onih koji je još nisu posjetili. Do tada, preporuka je stalna postavka na Odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja koja donosi uvid u stambenu kulturu i uopće kulturu življenja bogatog gradskog stanovništva.

Mostarske kuće

U Mostaru i Stocu još uvijek možemo pronaći kuće koje će nam na najbolji način predstaviti kako je izgledao porodični život na osunčanom i toplom jugu naše zemlje. Nakon obilaska tekije na vrelu Bune jedna od najljepših lokacija je Velagića kuća u Blagaju, koja je nažalost zatvorena za javnost. U Mostaru se nalaze tri predivne bosanske kuće: Bišćevića, Kajtazova i Muslibegovića, od kojih je zadnja ujedno i hotel. Nedaleko od Starog mosta nalazi se prema nekim mišljenjima najstarija sačuvana kuća u ovom gradu, sagrađena 1520. godine, u vlasništvu porodice Kajtaz. Nekih stotinjak godina kasnije sagrađena je kuća Bišćevića, koja je također arhitektonski biser u srcu starog grada u Mostaru.

Eminagića konak

U grad serije Tale i filmova Blago u duvaru te Gori vatra zaljubili su se i književnici Musa Ćazim Ćatić i Rešad Kadić, koji su odlučili i da budu ukopani u Tešnju, ali i Alija Isaković koji je napisao da je to grad kojem se čovjek rado vraća. Pored vrlo očuvane tvrđave Gradine, u kojem se nalaze muzej i izložbe o novijoj povijesti ovog kraja, muzej Eminagića konak nudi muzejsku postavku koja prikazuje tradicionalni muslimanski život začet u vremenu Osmanlija. Riječ je o obnovljenom stambenom objektu i jednom od najposjećenijih ovog tipa u Bosni i Hercegovini. U ovoj kući živjelo se do osamdesetih godina prošlog vijeka, a pored nje moguće je vidjeti i druge kuće koje neobnovljene nude jedinstvenu razglednicu Tešnja koja je najupečatljivija s Gradine.

Rodna kuća reisa Čauševića

Za razliku od prethodnih primjera, rodna kuća reisul-uleme Džemaludin-ef. Čauševića nudi jedan historijski pregled ne samo života ovog velikana, već i bošnjačkog naroda u cjelini. Efendija Čaušević je bio jedan od najznačajnijih naših alima, veliki reformator i čovjek koji je vodio Islamsku zajednicu u BiH shodno vremenu i prostoru, što još ne polazi za rukom nekim muslimanskim društvima ni u 21. vijeku. Stoga, prilikom naše posjete Krajini radi prirodnih ljepota Une možemo svratiti do ove muzej-kuće i imati svojevrsni čas historije.

Etno avlija Mačkovac

Iako nije riječ o tradicionalnoj bosanskoj kući, odnosno kućama koje potječu iz vremena Osmanlija, kompleks Mačkovac u Banovićima je svojevrsni muzej s uslužnom djelatnošću koji pruža uvid više u vrijeme kako su živjeli naši očevi, djedovi i nane, a ne pradjedovi i drugi preci. Ovu etno avliju navodimo na ovoj listi kako bi mlađe generacije mogle praviti paralelu između dalekog osmanskog perioda i kasnijeg koji su doživjeli njihovi roditelji. Kompleks je posebno zanimljiv ako se posjeti s različitim generacijama, primjera radi roditelji s djecom, jer na mnoga pitanja djece sami roditelji će biti "iskusni" vodiči koji će moći objasniti za što služe određeni alati, kako su funkcionisale porodice s desetak i više članova u maloj kući te kako se koristio noću toalet.

(IIN Preporod)