Nakon pola godine privremenog finansiranja, institucije BiH bi trebale dobiti budžet za 2024. godinu

Nakon pola godine privremenog finansiranja, institucije BiH bi trebale dobiti budžet za 2024. godinu

Institucije Bosne i Hercegovine bi, nakon više od pola godine koliko su na privremenom finansiranju, konačno trebale dobiti budžet za ovu godinu.

Naime, Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, jedina je tačka dnevnog reda hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazana za 16. juli.

Državno Predsjedništvo je ovaj dokument uputilo u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti bilo kakvih izmjena.

Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović ranije je izjavio da bi prijedlog državnog budžeta trebao biti usvojen 19. jula.

Čović očekuje da Predstavnički dom usvoji predloženi budžet, nakon čega bi Dom naroda, najvjerojatnije 19. jula, održao sjednicu kako bi budžet i definitivno bio usvojen.

Vijeće ministara BiH je na sjednici u Mostaru 4. jula utvrdilo nacrt, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. jula, utvrdilo i Prijedlog zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа razmatranje i usvajanje.

Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, uz korekcije na sjednici koje se, među ostalim, odnose na povećanje budžeta Ministarstva odbrane BiH za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, te povećanje budžeta Predsjedništva BiH za 500.000 KM.

Istovremeno su smanjeni budžeti Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM, navedeno je iz Vijeća ministara BiH.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2024. godinu iznose 1.355.400.000 KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu. Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i na istom su nivou kao prethodne godine, kada su povećani za oko 155 miliona KM u odnosu na budžet za 2022. godinu. Među ostalim izvorima finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 248.049.000 KM, što je povećanje za oko 95,9 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM i veći su za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053  KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili  devet posto u odnosu na 2023. godinu.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ranije je izjavila da se donošenjem budžeta stvaraju uslovi za nesmetan rad i funkcioniranje institucija i izvršavanje međunarodnih obaveza, ali i za provođenje nužnih reformi.

- Stvorili smo i pretpostavke za implementaciju novog EU Plana rasta koji se od strane Europske komisije odobrio za zemlje regije, a samim time i za BiH - kazala je Krišto.

Nakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo nacrt, dan kasnije je državno Predsjedništvo utvrdilo Priјеdlоg zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2024. gоdinu.

Predsjedništvo BiH je usvojilo i zaključak kojim zadužuje Vijeće ministara BiH da najkasnije u roku od 15 dana od dana usvajanja ovog zaključka, u saradnji sa drugim nadležnim organima i institucijama BiH, Predsjedništvu BiH dostavi cjelovitu informaciju o razlozima neizvršenja, zakonom i drugim propisima ustanovljenih obaveza u procedurama sačinjavanja i usvajanja zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu.

Predsjedništvo BiH posebno traži identifikaciju odgovornih institucija i eventualno pojedinaca za očigledno zanemarivanje zakonski propisanih rokova i nepoštovanja zakonski predviđenih procedura, neophodnih za pravovremeno donošenje zakona o budžetu BiH kao jednog od najvažnijih zakona Bosne i Hercegovine.

Savjetnica za ekonomska pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Hatidža Jahić, je izjavila da je usvajanje budžeta BiH ključni preduslov za povlačenje prve tranše iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, u iznosu od približno 70 miliona eura.

Također, navela je da je otvorena mogućnost povlačenja dodatnih preko 30 miliona eura u tekućoj godini, ovisno o stepenu ispunjavanja predviđenih reformi.

Po njenim riječima, budžet BiH omogućava i modernizaciju administrativnih kapaciteta, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa i druge ključne promjene.  

Jahić je napomenula da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović na sjednici Predsjedništva BiH predložio uvećanja budžeta za Memorijalni centar Srebrenica - Potočari Spomen obilježje za žrtve genocida iz 1995. godine u iznosu od 100.000,00 KM i ovaj prijedlog je podržan i sastavni je dio Prijedloga Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH koji se upućuje u dalju proceduru.

Također je navela da je Bećirović reagovao u pravcu traženja dodatnih 55 miliona KM za potrebe Ministarstva odbrane BiH kako bi se pomoglo ovom ministarstvu u pogledu personala, te nabavke i održavanja vojne opreme u cilju implementacije Plana modernizacije i razvoja OS BiH za period 2017-2027. godina. Međutim, takav prijedlog Bećirovića nije podržan.

Predsjedništvo BiH je prijedlog budžeta usvojilo glasovima predsjedavajućeg Denisa Bećirovića i članica Predsjedništva Željke Cvijanović.

Protiv usvajanja je bio član Predsjedništva Željko Komšić koji je, kako navode mediji, kazao da je nemoguće za par sati preći 460 stranica, te da smatra da je budžet bar trebao ići u redovnu proceduru u Parlamentarnoj skupštini.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti