Prestižna nagrada "Fevzi Mostarac" na promociji njegove knjige dodijeljena Ahmetu Kurtu

Ovogodišnja nagrada "Fevzi Mostarac", koju dodjeljuje organizacioni odbor manifestacije "Dani mevluda i zikra" za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, opće-humanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine, dodijeljena je na promociji njegove knjige "Plemeniti Mostar" Ahmetu Kurtu.

Nagradu su mu, u svojstvu predsjednika Komisije za dodjelu nagrade uručili mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović i člana Komisije prof. dr. Faruk Taslidža.

- Kurt se na javnoj sceni proteklih godina afirmirao svojim naučno istraživačkim radom i zavrijedio je našu pažnju. Komisija je prepoznala taj njegov zanos i trud kojim raskriva bogate dionice kulturne historije grada Mostara, nepoznate samim Mostarcima - kazao je muftija. 

Ahmet Kurt je do sada na bosanskom jeziku dvije kapitalne knjige: Porodica Kurt-historija i rodoslov (Mostar, 2017), Mahala Carina u Mostaru - historija i razvoj grada (Sarajevo, 2021). Koautor je djela Sinan-paša Borovinić-Društveni status, porijeklo, politički uspon, početak urbanizacije Mostara (Mostar, 2023), što se smatra i svojevrsnim rodnim listom grada na Neretvi.  Uz još niz drugih stručnih radova kapitalan Kurtov doprinos je prezentacija rezultata katastarskog snimanja Mostara iz 1881. godine s posebnim fokusom na oduzetu vakufsku imovinu i ogromne površine oduzetih harema među kojima je posebnu pažnju javnosti zaokupio lokalitet Lakišića harema, koje je predstavio na izložbi "Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878-1992." u Mostaru 2022. godine.

- Nagrada mi znači mnogo, jer je to priznanje mome radu. Ne mislim da sam napravio puno, jer imamo i drugih istraživača koji su možda zaslužniji. Sve je to ponukano time da ne volim sjediti po kafićima i voditi beskorisne priče. Više me zaokuplja arhivska građa - kazao je Kurt.

Motive pronalazi i u tome što zna da je "Mostar, kao i drugi bosanskohercegovački gradovi, bio bastion i centar bošnjačke kulture, nauke, umjetnosti, književnosti, dolaskom socijalističke vlasti 1945. godine to se počinje osipati sve više".

- Otišlo je u pijesak, nestalo je. Bošnjaci su poslije 1945. nastojali, svim silama, da se prilagode svojim prijateljima na poslu koji su Srbi, Hrvati... I dok su Srbi i Hrvati čuvali kontakt sa svojom kulturom, ponosili se običajima kosidbe,vršidbe, krizmama, klanjem svinja, mi Bošnjaci smo se ismijavali sa tradicijom našeg naroda. Da kažem ono pod mostarski "trehali se" želeći da se dopadnemo drugima, da pokažemo da smo isti kao oni, misleći da će nas oni na taj način prihvatiti i zavoljeti. Međutim... Mnogi Bošnjaci su pokušali da zamjene svoju kulturu ideologijom bivše vladajuće partije Jugoslavije. Alo to ne ide, ideologija nikada ne može zamijeniti kulturu. I onda smo upadali u identitetski procjep namećući sebi samo-stid - prokomentirao je Kurt.

Ahmet Kurt je u rodnom Mostaru radio i živio do maja 1993. godine kada je kao i desetine hiljada njegovih sugrađana bio primoran napustiti svoj grad. Utočište za svoju porodicu našao je u dalekoj Švedskoj. Dvadesetak godina je radio na razvoju IT-infrastukture u sektoru za kulturu pokrajine Östergötland koja obuhvata trinaest općina. Autor je knjige na švedskom jeziku o historiji kulturnih i umjetničkih spomenika u gradu Norrköping (Offentlig konst i Norrköping). Za doprinos razvoju platformi za preuzimanje i čitanje elektronskih i zvučnih knjiga za sve nordijske biblioteke Ahmet Kurt je 2014. godine nagrađen skandinavskom nagradom "Open Library Solutions Innovationspris". Nakon odlaska u penziju većinu vremena provodi u domaćim i stranim arhivama istražujući prošlost rodnog grada Mostara i domovine.

(Hasan Eminović/Preporod.info)