Mostarska HVIDR-a se i dalje zalaže za nastavak etničkog čišćenja

Tokom obilježavanja Dana hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata predstavnici mostarske HVIDR-e, njen predsjednik, Darko Drmać, kako prenose portali, između ostalog izrazio je zabrinutost, što se prema njegovom mišljenju "želi uzurpirati zemlja koju je oslobodio i sačuvao HVO".

U primjerima je naveo harem Kantarevac u Liska ulici i inicijativu izgradnje Interkulturnog centra "Mevlana".

Drmać je iznio svoje, ili pak stavove HVIDR-e, svejedno je, kako je HVO pobjednička vojska koja je unijela 27 posto teritorija u BiH, dodavši kako ga žalosti što "federalni partneri i nakon 30 godina osporavaju ulogu Hrvata i HVO-a u stvaranju ove države".

U osvrtu na harem u Liska ulici i Centar Mevlana upotrijebio je kavlifikativ mržnja, što bi trebali insinuirati čitateljima tog teksta da Islamska zajednica iz mržnje prema Hrvatima nastoji na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema izgraditi zgradu Interkulturnog centra Mevlana i da iz mržnje prema Hrvatima, porodice poginulih i ubijenih vojnika i civila čiji su posmrtni ostaci sahranjeni na lokalitetu harema Kantarevac smještenog u Liska ulici, taj prostor žele ograditi i urediti na dostojanstven način.

Ovakvom izjavom predsjednika HVIDR-e, drugog načina nema, dade se zaključiti karakter strateških vojnih ciljeva HVO-a, a dva navedena pitanja iz pravnog (možda i političkog) tretmana, ponovo vratiti na najveći nivo vitalnih interesa konstitutivnih naroda.

Predsjedniku HVIDR-e možda smeta i rječit dokaz koji na najupečatljiviji način govori o karakteru rata tokom 1992. do maja 1993. godine, jer imena i brojke ispisane na nadgrobnim spomenicima u harem Kantarevac ne potvrđuju baš prenaglašenu ulogu HVO-a u tom sudbonosnom vremenu.

K tomu još, protivljenje inicijativi o Centru "Mevlana" je u isto vrijeme protivljenje zakonskim propisima i vladavini prava kojima se Islamska zajednica u svojima nastojanjima izričito rukovodi u slučaju lokaliteta Lakišića harema.

Za vladavinu prava i primjeni ustavnih rješenja, ma koliko god to išlo ili ne išlo u prilog predsjedniku HVIDR-e, u javom diskursu deklarativno se zalažu i visoki funkcionari HDZ-a iz hrvatskog naroda, a koji su jučer prisustvovali obilježavanju Dana hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata, među kojima su uz Dragana Čovića bili zastupnica u Evropskom parlamentu i kandidatkinju HDZ-a Republike Hrvatske na izborima za Evropski parlament Željana Zovko, dopredsjednik HDZ-a BiH Darijan Filipović, glavni sekretar HDZ-a BiH Goran Božić, ministar pravde u Federaciji BiH Vedran Škobić, predsjednica Vlade HNK-a Marija Buhač, gradonačelnik Grada Mostara Maria Kordića, i drugi.

Teško je povjerovati da će ovakvi osvrti predsjednika HVIDR-e doprinijeti rješavanju hrvatskog pitanja i položaja Hrvata u BiH.

Naprotiv!

Besmisleno je, nakon što je prošlo 30 godina od ratnih događaja pokušavati ispravljati povijesne i historijske narative. Arhivska građa, relevantni dokumenti (domaćih i međunarodnih sudova), meritorni učesnici tih događaja(i HVO-a i Armije RiH, i Vojske RS-a i vojske Srbije) na sve strane su javno dostupni, a domaći i strani historičari su naučnim metodama već sistematizirali konačne historijske zaključke.  

(R.S./Preporod.info)