U Sarajevu održana konferencija "Modeli iskrenosti - Poslanik, a. s., nas uči"
U hotelu Hollywood, Organizacija za promociju pozitivnih vrijednosti u društvu "Bahar" održala je jednodnevnu konferenciju na temu "Modeli iskrenosti - Poslanik, a. s., nas uči".
Učesnici konferencije bili su mr. Maksida Agić, prof. pedagogije i mr. komunikologije, Sumeja Fidani, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva sarajevskog, i hfz. Nedim Botić.
Na početku konferencije obratila se direktorica Organizacije "Bahar" Dženana Džakmić Šabanović. U svom govoru je istakla da je ovo treća po redu konferencija koju ova organizacija upriliči. Prisutnim je poželjela dobrodošlicu uz želje da se njome oplemene.
Prva izlagačica je bila mr. Maksida Agić koja je govorila sa aspekta svog kruga djelovanja. Povezala je iskrenost sa odgojem djece, navodivši primjere iz života Poslanika, a.s.
Tema njenog predavanja bila je "Pada li iskrenost pred izazovima savremenog društva?!" "
- Mi danas živimo u realnosti sa svojom djecom, ali u različitim vremenima. Susrećemo se s različitim pristupima autoritetu. Oni ne razumiju autoritet kao što smo mi razumijevali. Naša djeca moraju znati da imaju bazu kod nas, oslonac. Iako ni sami nismo savršeni jer nosimo svoja iskustva. Nema ništa loše izviniti se svojoj djeci ako uvidimo da smo pogriješili. Dijete se treba osjetiti poštovanim. Pokušajmo djecu vratiti u balans u ovom vremenu različitih trendova.
Kako? Tako da ih volimo. Razgovarajte sa svojom djecom da čujete kako se osjećaju. Ja radim sa djecom koja se samoranjavaju. Svakog koga pitam zašto to radi odgovorilo je zato što ih tu (na venama) manje boli nego u srcu. Ako se Poslanik igrao sa Hasanom i Huseinom, zašto da mi to ne radimo?! Mnogi od nas neće shvatiti s kakvim potencijalom su došli na ovaj svijet. Razvijati dječije kompetencije, znati kako djecu da navikavamo na namaz i hidžab - kazala je.
Druga je izlagala Sumeja Fidani o iskrenosti kao karakteristici vjernika, navodeći brojne primjere iz sunneta Resulullaha, a. s. i Kur'ana.
- Svjedočimo krizi morala i odgoja. Pohlepa, sebičnost, nebriga za druge, uzroci su moralne krize kako za naše društvo, tako i za čitav svijet. Cjelokupno društvo se mora vratiti temeljnim principima poput iskrenosti, plemenitosti... Sve nabrojano je rezultat ljudske slabosti, te odstupanje od Božijeg reda na zemlji. Iskrenost se u Kur'anu spominje na brojnim mjestima pod terminom 'ihlas'. Pored ovog termina, spominje se i termin 'sidk' - iskrenost, istinoljubivost. To je jedna od tajni koju sam pohranio u srcima odabranih robova (hadisi kudsi). Sidk u nijjetu i namjeri je ihlas. To znači da osoba u svakom djelovanju traži samo Allahovo zadovoljstvo. Sidk u djelima, riječima i u dovama.
Da kada dovimo ne mislimo na nešto drugo nego na to za šta dovimo. Ihlas je suština istine i njega poznaju samo Gospodar. Ta iskrenost se kod vjernika treba do te mjere razvijati da sve što radi, radi u ime Allaha, dž. š. Čistoća nijjeta da nam ništa nije ni prepreka ni pomisao osim zadovoljstva Uzvišenog Gospodara. Iskrenost je glavna osobina vjernika na koju se naslanjaju ostale osobine. Ona čisti naše srce i koja nam dopušta da razumijevamo vjeru. Ima ljudi koji uče Kur'an, klanjaju, poste, ali ne osjete slast. Da bi Allah uklonio perdu s naših srca, moramo biti iskreni, tada ćemo i osjetiti slast ibadeta.
Duša je tijelu ono što je iskrenost djelu. Allah Uzvišeni je rekao da je iskrenost od Njega i On prima samo iskrena i čista djela. Postoje li pokazatelji da znamo da smo nešto uradili iskreno? Duboko u sebi mi to znamo, znamo koliko smo iskreno nešto uradili. Npr. hadž. Svi mi znamo kad nam je hadž kabul. Suština je da se sjetite svakog svog grijeha i iskreno tražite oprost. Onaj ko je iskren u svom djelovanju, njemu je potpuno svejedno da li ga hvale ili ga kude - istakla je Fidani.
Posljednji izlagač je bio hfz. Nedim Botić i govorio je o iskrenosti kao iscjeljenju tijela i duše.
- Bolest mi je došla nakon dugog perioda tuge, usamljenosti i bola. 'Elhamdulillah' smo uzeli kao riječ da potisnemo ono što osjećamo. Naše društvo ima stigmu straha od psihijatra i psihologa. Kao da je vjera anestezija da ne osjećamo nikakve probleme. Mi u džamiji ne poznajemo ljude koji klanjaju pored nas, ne znamo im ni ime, a kamoli stanja kroz koja prolaze. Koliko mi imamo iskrene prijatelje da s njima podijele svoje probleme? A pogotovo su problem muškarci, jer ih je stid da pokažu šta osjete, da zaplaču, i sl. Žene se edukuju o mentalnom zdravlju. Nas je stid otići psihologu jer smo tome naučeni. U svijetu ljude plaše smrću, kod nas plaše životom. Kao djeca smo slušali: 'Vidjet ćeš ti šta je život.' Mi, nažalost, volimo vijesti koje nas sekiraju. A kad su dobre vijesti, vidimo komentare potpuno suprotne kao da je taj, naprimjer, nečiji uspjeh nemoguć.
Mi smo nekim stvarima naučeni, ali nije nemoguće da se odučimo. Ne trebamo ni roditeljima zamjeriti, na našem području je svakih 40 godina rat. I uvijek nešto iščekujemo, a to nije dobro za naše zdravlje. Ja nisam naučio da budem iskren, nego da glumim i budem fin. Moja bolest je bila najbolja stvar koja mi se desila, upravo zato što me promijenila. Naučio sam da se pobunim, da kažem da nešto nije uredu. Treba poštovati sebe. Mi imamo pravo da dišemo, da živimo. Kao jedini Bošnjak ismijavan sam u školi, kao dijete prošao sam fizičko i psihičko zlostavljanje i o tome sam javno pisao. U meni se javio perfekcionizam, strah od greške, od neuspjeha, plakao bih kući, imao sam strah od pokazivanja emocija. Imao sam dojam da sam teret na ovom svijetu. Upravo vam govorim simptome moje dijagnoze, IDB bolesti. Bolest mi je bila prilika da dobijem ljubav - rekao je hafiz Botić.
Konferencijom je moderirala doc. dr. Enisa Bajraktarević, profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i članica Upravnog odbora Organizacije "Bahar".
(Preporod.info)
