Knjiga imama Redžića proglašena najboljom prvom objavljenom knjigom

Na završnoj ceremoniji Internacionalnog Sajma knjiga u Sarajevu, u Skenderiji, za 2024. godinu nagrađen je pjesnički prvjenac autora Omera Redžića 'Gravitacije' priznanjem 'Najbolja prva knjiga objavljena u prošloj godini' a po odluci stručnog žirija kojim je predsjedavao pjesnik Asmir Kujović, predsjednik PEN Centra Bosne i Hercegovine.

Također u sklopu Sajma knjiga upriličeno je i predstavljanje ove pjesničke knjige, čiji promotor je bila mr. sci. Amila Kahrović-Posavljak, Jagoda Iličić, predsjednik Društva pisaca BiH, kao i Samir Deumić, predsjednik Udruženja izdavača i stvaralaca iz Švedske.

Knjiga 'Gravitacije' je objavljena tokom prošle godine u izdavačkoj kući 'Dobra Knjiga' iz Sarajeva i naišla na veoma afirmativan prijem kod čitalaca. Predgovor je pisao renomirani pjesnik Darko Cvijetić, dok je pogovor za knjigu 'Gravitacije' napisao rahmetli Hadžem Hajdarević, tadašnji predsjednik Društva pisaca u Bosni i Hercegovini.

Omer Redžić je sa svojim poetskim prvjencem učestvovao na Sarajevskim danima poezije prošle godine, kao i na Ratkovićevim večerima poezije u Crnoj Gori, te na Danima Hasan Kaimija u Zvorniku. Knjiga je bila u užem izboru nekoliko regionalnih nagrada, poput nagrade 'Mak Dizdar' u Stocu, i nagrade 'Ismet Rebronja' u Novom Pazaru. Prošle godine Redžić je primljen u Društvo pisaca Bosne i Hercegovine.

Hadžem Hajdarević je o Redžićevim 'Gravitacijama' kazao: „Pojam gravitacija nije samo sila uzajamnog privlačenja između određenih masa, nego gravitacijska energija u svome metaforiziranu stanju/značenju postaje jedinstvena poetizirana priča o socijalizaciji/resocijalizaciji čovjekova života u ambijentima koji imaju (i koji naslijeđuju) iskustvo traume, kao i u kontekstima kad se ne gubi nada da je moguće postizanje životne ravnoteže i u najotežanijim gravitacijskim uvjetovanostima.

Nimalo slučajno da se u Gravitacijama pjesnički subjekt pita sljedeće: 'Hoće li biti dovoljno Abela za sve narođene Kaine?' Time se želi naglasiti da su zla već dogođena, da se zla ponovljivo događaju 'otkako je svijeta i vijeka', prolaznost je, međutim, i dalje neumitna, budućnost nikoga ne čeka, pjesnikovo je da, miloševski kazano, pamti na način poetskoetičkog pristupa preostalim sastavinama čovjekova svijeta i očuvana života u njemu. Osobna i društvena iskustva valja, dakle, resocijalizirati, tj. valja ih gravitacijski uravnotežiti na način da ih se transformira u nove, humanističkije vrijednosti za vremena koja dolaze.'

 Književnik Darko Cvijetić o 'Gravitacijama' je kazao: „Prosto je. Ima mali trik; svaku pjesmu izgovoriš polahko naglas. Kako zvuči tako joj je. Redžićeve pjevaju. To je fini blues. Plodovi duboke tišine. Pjeva je neko ko puno zna. Ne zna sve. Ali i to zna.'

 Mehmed Đedović višestruko nagrađivani bh. književnik iz Tuzle je čitajući ‘Gravitacije’ primijetio: ‘Sa oprezom listam knjigu Gravitacije. Prva knjiga, nepoznati autor, pa je moj ulazak u poeziju, i ašikovanje sa pjesmama s rezervom, sasvim razumljiv. Knjiga razoruža moj oprez, pa onda uživam u čitanju i otkrivanju, radostan da mogu Gravitacije preporučiti onima kojima dobru poeziju ne može ništa zamijeniti. Svaka naredna pjesma Omera Redžića me bocne. Kaže: drukčije odzvanja, gdje si? Ovdje već odavno nitko nije pustio brodove od papira niz rijeku… …Ionako ćemo umrijeti I ja ću umrijeti kojeg ubiješ I ti ćeš umrijeti koji preživiš… Jezivo jasno i potpuno tačno, utri stiha Omer je rekao našu duboku nesreću. Na takav način pišu samo daroviti autori, jer to se ne da naučiti, ili jesi ili nisi. Gravitacije su dobra knjiga poezije i ja sam na dobitku bez obzira što sam ostao do kasno u noć i što su sva svijetla oko mene već odavno pogašena. U vremenu opšte krize svega i svačega, a čitanja poezije posebno, Gravitacije Omera Redžića, iako gorka, knjiga je koja vraća nadu da nije baš sve izgubljeno. Izdignut iznad prosjeka on primjećuje i bilježi, a taj njegov biljeg skreće pažnju na sebe jer je neobičan i dubok.’

Autor 'Gravitacija' je imam Čaršijske džamije u Prijedoru već 19 godina. Omer-ef. Redžić je rođen 1984. godine u Bihaću. Nakon osnovne škole koju je završio u Bosanskoj Otoci, upisuje i završava medresu „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu. U Prijedor dolazi 2005. godine i radi na mjestu sekretara Medžlisa Prijedor. Nakon samo šest mjeseci zadobiva povjerenje odgovornih u Islamskoj zajednici i postaje imam Čaršijske džamije u Prijdoru u kojoj je i danas imam. Njegove aktivnosti su prožete vjerskom i kulturnom naobrazbom. Prijedor je zahvaljujući Omer-ef. Redžiću ugostio najvažnije ličnosti iz vjerskog, kulturnog i obrazovnog miljena Bosne i Hercegovine, a u javnosti slovi kao veoma inkluzivan, širokogrudan i vrijedan imam i čovjek. Predsjednik je udruženja osnovnog odbora Ilmijje Prijedor, a obnašao je dužnost predsjednika udruženja Ilmijje Muftijstva bihaćkog.

(Preporod.info)