Muftija Dizdarević: Vjera nije samo duhovnost nego i praksa

Uoči svečanog otvaranja Islamskog centra Sultan Ahmed Zenica, prof. dr. hafiz Mevludin Dizdarević, muftija zenički, u razgovoru za IIN Preporod naglašava važnost nove infrastrukture koja će omogućiti bolje uslove za duhovni i kulturni život u gradu. Islamski centar, smješten u historijskoj jezgri Zenice, ne samo da će zadovoljiti potrebe rastuće populacije, već će i simbolizirati jedinstvo i kulturološki napredak zajednice.

Preporod: Pred nama su Dani vakufa u okviru kojih će biti svečano otvoren i Islamski centar u Zenici. Možete li nam kazati nešto o njegovoj ulozi i značaju u kontekstu kulturnog i duhovnog života Zenice? Koje su, po Vašem mišljenju, najvažnije prednosti koje ovaj centar donosi lokalnoj zajednici?

Dizdarević: Hvala Milostivom što smo svi zajedno dočekali da ovaj generacijski projekat, koji je pokrenut još prije dvije decenije, konačno privedemo kraju i polahko ga uvodimo njegovoj svrsi služenja muslimanima, ali i svim građanima Zenice i Bosne i Hercegovine. Veliki je ovo projekat za Islamsku zajednicu i građane Zenice. Čak bih rekao da je i historijski - jer će konačno muslimani Zenice imati infrastrukturu za naše i doba naše djece. Treba znati da je infrastruktura koju trenutno koristimo, Sultan Ahmedova džamija i medresa, građena prije više vijekova kada je Zenica bila grad od nekoliko hiljada stanovnika.

Danas je Zenica jedan od većih gradova u državi, sjedište velike regije, industrijski centar, mjesto gdje se razvija Univerzitet i potentna kulturna scena. No, infrastruktura Islamske zajednice nije pratila ovaj demografski i urbanistički razvoj, iz mnogih razloga, pa će Islamski centar Sultan Ahmed Zenica omogućiti Islamskoj zajednici da svoju vjeru i kulturu afirmira u prostoru koji odgovara njenom historijskom značaju i društvenoj ulozi. Islamski centar smješten je u samom srcu Zenice, u njegovoj historijskoj jezgri, na obali Bosne, sa sjajnom arhitekturom i sve to zbirno kreira osobeni ambijent zbog čega su neki rekli da je ovo jedan od najljepših islamskih centara u svijetu. Trudili smo se napraviti spoj historije i savremenosti, prelijepe prirode i ljudske tvorevine što je sve obilježje islamske arhitekture.

Želja nam je da ovo bude prostor afirmiranja elitne kulture islama s obzirom da je islam u osnovi urbana kultura. Islam je nastajao u gradovima i formirao gradove, pa je grad čvorišno mjesto klasične muslimanske kulture. Po istom obrascu nastala je i Zenica čije je srce i duša Sultan Ahmedova džamija i medresa pored nje, oko koje se razvila čaršija i kasnije grad. S Islamskim centrom i prostorom oko njega, gradu smo poklonili pravi mali trg u čijem je središtu džamija kao vizualna manifestacija ideje tevhida na kojoj je sazdana islamska kultura. Važni su nam i popularni izrazi islamske pobožnosti i kulture, ali je ključno da načinimo korak više ka elitnoj kulturi jer se islam kao apstraktna kategorija ustvari živi kroz kulturne forme.

Preporod: Bili ste svjedok velikodušne podrške brojnih donatora, uključujući one iz Kuvajta te naše građane, u realizaciji ovog projekta. Kako je ta podrška utjecala na izgradnju Islamskog centra i kakvu poruku šalje?

Dizdarević: Ovaj projekat je počeo 2001. godine, u vrijeme muftije Ejub-ef. Dautovića i tadašnje generacije muslimana. Mnogi od njih nisu više živi, a dali su veliki doprinos, poput gradonačelnika Huseina Smajlovića, privrednika Salke Džananovića, Enesa Babića i mnogih drugih. Od tada do danas zaista su mnogi pojedinci i institucije dali veliki doprinos izgradnji i završetku Islamskog centra. Neki su to činili u novcu, drugi su pružali podršku u kvalitetnim idejama, treći u brzom rješavanju neophodnih dokumenata itd. Ogroman doprinos dala je i Vlada Zeničko-dobojskog kantona koja je u tri mandata osigurala više od 750.000 KM, što je zaista veliko. Ne smijemo zaboraviti ni gradove i općine našeg muftijstva koji su također dali veliki doprinos.

U ovaj projekat su se ugradili mnogi pojedinci i firme te sve bitne političke i društvene organizacije. Dakle, ovaj projekat nadilazi okvire Zenice i bilo koje društvene organizacije, jer je ujedinio sve stranačke, geografske i druge razlike i podjele. Međutim, sigurno bismo ga teško mogli završiti, barem ne bismo na ovaj način, da nismo imali izdašnu pomoć braće iz Kuvajta. Prije svega tu mislim na Generalnu direkciju vakufa Kuvajta i humanitarnu organizaciju En-Nedžatul hajrijje preko koje se realiziraju mnogi vrijedni projekti. Zenica nikada neće zaboraviti da je Kuvajtska investicijska agencija pokrenula Željezaru poslije agresije i da je narod Kuvajta osigurao najveći dio sredstava za Islamski centar.

Bez Željezare, danas Mittala, koji je također donirao značajna sredstva, teško je zamisliti privredni razvoj Zenice a bez Islamskog centra naš duhovni u kulturni razvoj. I u jednom i u drugom slučaju – Kuvajt je bio ključan. I naravno, iznimno veliku ulogu je imala naša Vakufska direkcija i sam reisul-ulema koji je u punom kapacitetu stao iza nas. Dozvolite mi jednu crticu iz posjete Kuvajtu. Na sastanku u Generalnoj direkciji Vakufa, nakon moje prezentacije, reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je rekao: “Ovo je strateški projekat Islamske zajednice i molim vas da nam pomognete!” Generalni sekretar je rekao: “Reisul-ulema, vi ne molite, vi imate pravo da naredite i smatrajte ovaj projekat prihvaćenim”. Bio sam beskrajno sretan i zbog Islamskog centra i zbog činjenice da reisul-ulema i Islamska zajednica uživaju toliki autoritet i povjerenje u muslimanskom svijetu.

Preporod: Islamski centar u Zenici planira ponuditi raznovrsne sadržaje, uključujući javnu biblioteku, vrtić, mekteb, i prostor za konferencije. Kako ćete osigurati da ti prostori služe građanima Zenice?

Dizdarević: Treba znati da je prvi projekat Islamskog centra rađen prije dvadeset tri godine, s određenim sadržajima, ali smo zbog historijskog odmaka i iskustva morali značajno promijeniti projektni zadatak pa je projekat pretrpio određene tehničke izmjene. U novi projekat krenuli smo s pitanjem šta su to potrebe muslimana Zenice? Pa smo shvatili da djeca u gradskim džamijama u staroj jezgri uče “na koljenima”, u skučenim i neadekvatnim prostorima. Stotine djece ide u mektebe u Sejmenskoj džamiji, u Čaršijskoj, Jalijskoj i Potočkoj, a nijedna nema adekvatan prostor za učenje. Moramo djeci omogućiti da uče o svojoj vjeri u adekvatnom prostoru. Poznato je da zenički muallimi postižu vrhunske rezultate u vjeronauci, a sada ćemo kroz centralni zenički mekteb imati priliku da to rade na savremen način. Trebao nam je vrtić kao bitna potreba našim mladim roditeljima, pa smo napravili idealan prostor za najmlađe.

Mi posjedujemo sjajnu biblioteku s više od 25.000 bibliotečkih jedinica te mnoštvom starih rukopisa i originalnih dokumenata od prvorazrednog značaja za šta nismo imali adekvatan prostor pa smo omogućili biblioteku s čitaonicom za studente i istraživače. Strah me odgovornosti pred Dragim Bogom kad vidim muslimane kako čuče tokom klanjanja bajram-namaza jer nemaju gdje obaviti sedždu. Ili, kada vjernici na studeni abdeste jer namaju abdesthanu i pristojan toalet. Ovim ćemo i te probleme značajno riješiti. Zenički medžlis nema gdje da organizira sastanak, predavanje, a kamoli da mladima osigura prostor za šerijatska vjenčanja koji je dostojan tog čina. Sve su to sadržaji koji će, uz mnoge druge, biti dostupni našim sugrađanima. Dodajmo ovome i cjelokupno dvorište Centra ili novi zenički trg koji će biti bez ograda i zidova te služiti kao mjesto susreta i druženja naših sugrađana. Htjeli smo i formalno i suštinski pokazati otvorenost Islamske zajednice i njenu pristupačnost gradu i zajednici.

Cijeli intervju dostupan u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.