Nermina Mujagić na sesiji "Kruga 99": Ključno pitanje za budućnost BiH je hoće li biti sposobna da pronađe svoje građane

Ključno pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine je hoće li biti sposobna da pronađe svoje građane, poručila je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu sa redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Put u budućnost: građansko društvo i država", javlja Anadolu.

- Princip potpune etničke ravnoteže, nije spojiv ni sa pravnom državom niti sa demokratijom jer ne obrazuje stanovništvo zemlje da prihvati odgovornosti građanskog statusa, kao uvjeta razvoja demokratskih procesa/promjena. Ako iko zna, zna BiH koliko uvođenje etničkog pariteta donosi sa sobom probleme i kako kvote prave razlike koje hrane nacionalističke koncepcije u ovoj državi  - izjavila je Nermina Mujagić.

Ona je govorila o nevoljama multikulturalnih društava kakva je BiH, o proturječnostima političkih i nacionalnih identiteta, odnosno o procesima u kojima su našu građani postali tuđi građani, i kako čista tolerancija prema nacionalizmu zapravo neutralizuje državu.

- Kada govorimo o paradoksu građansko i etničkog političkog predstavljanja u BiH se očituje na mnogim aspektima. Prvi, građanski formalno je utemeljen na univerzalnoj Deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, koja je sastavni dio Ustava BiH i koja ima za cilj da stvoru društvo koje se temelji na jednakosti svakog ljudskog bića na planeti i njegovim osnovnim ljudskim pravima. Takav sistem vrijednosti koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, nažalost, duboko je ugrožen u BiH i to dodatno argumentujem presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura protiv BiH, koji je utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana BiH - kazala je Mujagić.

Prema njenim riječima, drugi etnopolitički aspekt, koji egzistira u BiH proizvodi društvenu suprotstavljenost između tri dominantne etničke skupine u BiH, Srba, Hrvata i Bošnjaka po kojem je forma važnija od konkretnog sadržaja.

- Takav model proizvodi građane koji jednostavno jure za nekim negativnim identitetima koji počivaju uvijek na negaciji drugoga i omogućava da građani BiH postanu tuđi građani odnosno da postanu građani susjednih država - dodala je ona.

Istakla je da mješavina nacionalnih i nacionalističkih metafora kreira sveopću atmosferu neizvjesnosti i straha. Tu su konstantna retorička pitanja, ponavljanje istih fraza, niz retoričkih tehnika iz registra koji ima za cilj da ubjedi građane da ovdje života nema, posebno zajedničkog, da su istina i pravda u ovoj zemlji nedostižne, da se institucije raspadaju, da je pitanje dana kada će se ponoviti scenario iz '92.

- U odnosu na ratno vrijeme, medijske slike izgledaju manje krvavo, ali to ne znači da su manje štetne je govor mržnje koji dolazi iz dijela institucija koje gradimo i koje velika većina građana finansira, da bi nas zaštitile, ima cilj da nas dovede do nepomirljivih razlika u mišljenju, neizvjesnosti i straha čije domene počinju tamo gdje domena slobode završava. Kad to kažem mislim na performans Vučića i Dodika (op.a. Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske) organiziran zbog rezolucije o Srebrenici koja će se usvojiti u maju na Generalnoj Skupštini UN-a - rekla je Mujagić.

Ona smatra da BiH treba izaći iz ove pozicije koja joj garantira varljivu stabilnost. Ovoj zemlji se treba vratiti pravo ne samo na historijsku istinu i pravdu, nego i svaku potragu za njom.

Naglasila je da su centralna pitanja za budućnost BiH s osnaživanje državljanske nacije u BiH, apologiziranje građanskog koje se odvija na osnovu određenih procesa političke socijalizacije, ali i putem ustavne demokratije, te prevazilaženje teškoća u razumijevanju etničkih pitanja koje je moguće ostvariti kroz jako civilno/građansko društvo oslobođeno od ideologija podjela i etničke distanciranosti.

(Preporod.info)