Razmišljanja o suri El-Kadr

Piše: Mensur Kerla

Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr - a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci - meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr, 1-5.)

Veličanstvenom događaju (početka) objave Kur'ana i njegovog ulaska u korito čovječanstva posvećena je jedna kompletna kur'anska sura. Sura El-Kadr je tako jedina kur’anska sura koja je u potpunosti posvećena jednom vremenskom periodu (Noći Kadra) i jednom događaju u povijesti čovječanstva, a to nije slučaj osim sa ovom surom. U suri El-Džumu'a se, poređenja radi, govori o mubarek danu petka, džuma-namazu, ali samo kroz par njezinih posljednjih ajeta.

Nije nam precizirano kada je tačno (u posljednjoj trećini mjeseca ramazana) mubarek Noć kadr(a), kao što nam nije otkriveno koje je to najuzvišenije i najveće Allahovo, dž.š., ime ismullāhi el-a'ẓam/el-ekber ili kao što nije precizirano koji je to kratki momenat petkom u kojem se uslišavaju sve dove. Moguće je da je znanje o njima skriveno da bi se ljudi što više trudili da ih spoznaju i pronađu.

U mushafskom rasporedu sura El-Kadr je na 97. mjestu, a prethodi joj sura El-'Alek koja, prema većini komentatora Kur’ana, sadrži ono što je prvo objavljeno od Kur’ana Časnog. Početak sure El-'Alek otkriva nam, dakle, početak objave, dok uvod sure El-Kadr kazuje o tome šta je objavljeno. Sura El-'Alek počinje imperativom (Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara…), dok početak sure El-Kadr daje naznake o tome šta se uči (Kur’an). 5. ajet sure El-'Alek glasi: …koji čovjeka poučava onome što ne zna. Uzvišeni Allah je po(d)učio Poslanika, s.a.v.s., vrijednostima i blagodatima Noći Kadr(a). Posljednji ajet sure El-'Alek poručuje: …molitvu obavljaj i nastoj da se Gospodaru svome približiš (čineći sedždu). Na drugoj strani, sura El-Kadr govori o tome kada je to približavanje moguće postići na najbolji način, u svoj punini i posvećenosti. U 98. kur’anskoj suri (El-Bejjine), kao da je pojašnjeno šta je to što je objavljeno u noći Kadr(a): Nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige i mnogobošci odvojili, sve dok im nije došao dokaz jasni; od Allaha Poslanik, koji čita listove čiste, u kojima su propisi ispravni. (El-Bejjine, 1-3.) "Dokaz jasni" je - Kur’an ili Poslanik. "Poslanik" o kojem je riječ je - Muhammed, s.a.v.s., a "čisti listovi" su - Kur’an u kojem se nalaze "propisi ispravni, vrijedni i istiniti".

U suri El-Kadr na Kur’an Plemeniti se aludira zamjenicom (Innā enzelnahu - Mi smo ga počeli objavljivati…) ne spominje se, dakle, direktno po ovom svom (poznatom) imenu. To implicira da je Kur’an kao fenomen i nešto novo, veličanstveno, već bio poznat, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, te da je to bila dominantna tema o kojoj se najviše govorilo i promišljalo. To svakako ukazuje i na njegovu poznatost i neovisnost od toga da se spominje imenom. Svijest o objavljivanju Kur’ana je bila duboko urezana u kolektivnu memoriju i osjećaje ljudi tog doba. Za objavljivanje Kur’ana izabrano je najbolje vrijeme i Allah, dž.š., je njegovo objavljivanje vezao za Sebe (na ovom mjestu nije direktno spomenut Džibril, a.s., kao prenosilac i dostavljač Objave). Ovim se suptilno aludira i na to da Kur’an "ne sastavlja" i "ne izmišlja" Muhammed, s.a.v.s., kako su to tvrdili neki idolopoklonici. Glagol enzele podrazumijeva da se nešto odjednom spušta i šalje. Ovo razumijevanje bilo je polazište onim islamskim učenjacima koji smatraju da je Kur’an odjedanput objavljen u Noći Kadr(a) na dunjalučko nebo. Glagol nezzele, na drugoj strani, podrazumijeva da se nešto objavljuje (spušta) u određenom vremenskom periodu, malo po malo, dio po dio, po potrebi: I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo-pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo (nezzelnāhu). (El-Isrā’, 106.)

Kada bi ljudi uistinu shvatili vrijednost i značaj Noći kadr(a) ne bi bila poteškoća (po)tražiti je u svim neparnim ramazanskim noćima, u posljednjoj trećini ovog blagoslovljenog mjeseca. Uostalom, i sam Kur’an nas usmjerava na promišljanje o tome šta je (a ne kada je!) Noć Kadr(a): we mā edrāke mā lejletu-l-qadr - a šta ti misliš šta je Noć kadr?). Ovim retoričkim pitanjem (we mā edrāke mā lejletu-l-qadr - a šta ti misliš šta je Noć kadr?) skreće se pažnja na to da Noć Kadr(a) ima izuzetnu vrijednost koju je nemoguće pojmiti i potpuno shvatiti. Zapravo, Noć kadr(a) je neusporediva sa bilo čim drugim. Neki učenjaci su rekli da je za sve ono za što je u Kur’anu Časnom rečeno mā edrāke (šta ti misliš, šta ti znaš, otkud ti znaš, ukazujući na veličanstvenost i iznimnu važnost onoga o čemu se pita) naveden i odgovor. U kontekstu ove kur’anske sure to su ajeti: Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci - meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. Ovo mišljenje potvrđuju i neke druge kur’anske dionice, primjer radi: Smak svijeta! Šta je Smak svijeta? i šta ti znaš o Smaku svijeta? Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani, a planine kao šarena vuna iščupanā. Slično je i u ajetima: Čas neizbježni, šta je Čas neizbježni, i otkud ti znaš šta je Čas neizbježni? Ajeti koji pojašnjavaju ono o čemu se ovdje pita su: A kada se jednom u Rog puhne, pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe, toga dana će se Smak svijeta dogoditi i nebo će se razdvojiti - tada će labavo biti - i meleki će na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga će tog dana iznad njih osmerica držati. Tada ćete ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati… (...) Na drugim mjestima, gdje je upotrijebljeno (we) mā judrīke, nije naveden odgovor. Evo tih primjera: Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: "To jedino Allah zna!" A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! (El-Aḥzāb, 63.) Allah objavljuje Knjigu, samo istinu i pravednost. A šta ti znaš - možda je Smak svijeta blizu! (Eš-Šūrā, 17.) On se namrštio i okrenuo zato što je slijepac njemu prišao. A šta ti znaš - možda on želi da se očisti, ili pouči pa da mu pouka bude od koristi. ('Abese, 1-4.)

Kur’anska sura El-Kadr ima pet ajeta, a isto toliko je i noći u kojima se traga za njom: 21., 23., 25., 27. i 29. noć mubarek mjeseca ramazana. Ibn 'Abbās je, prema nekim dostupnim predajama različitih stepena autentičnosti i vjerodostojnosti, precizirao da je Noć Kadr(a) 27. noć mjeseca ramazana. Nema sumnje da se ovdje radi o njegovom ličnom stavu, promišljanju i zaključku, a ne o kategoričnom dokazu i agrumentu. Svoje mišljenje temelji na tome da zamjenica hije (ona, u posljednjem ajetu sure El-Kadr) ukazuje da je Noć kadr(a) 27. (mjeseca ramazana), jer je to 27. riječ ove sure. Druge predaje koje se vezuju za ovog autoriteta navode da je on u izrazu Lejletul-kadr pronalazio statističko-lingvistički aspekt kur'anskog i'džaza: Lejletul-kadr čini 9 harfova (ليلة القدر), u suri El-Kadr navodi se 3 puta, što je ukupno - 27 harfova! Osim toga, sura El-Kadr sadrži 30 riječi, koliko ima(ju) i (neki) mjesec(i), a 27. je spomenuta zamjenica hije (ona, tj. Noć kadr).

Faḫruddīn er-Rāzī, čuveni komentator Kur’ana, u djelu Mefātīḥu-l-ġajb navodi svoje promišljanje o mudrosti koja je sadržana u činjenici da nam je skriveno kada je (tačno) Noć Kadr(a). Po njemu, to što nam nije precizirano kada je tačno Noć Kadr(a) je - milost Uzvišenog Gospodara! U slučaju da čovjek (po)zna(je) kada je noć Kadr(a) i svjesno u njoj (po)griješi, učini neko djelo zbog kojeg zaslužuje prijekor i kaznu, imao bi grijeh koliko i griješenje u toku hiljadu mjeseci! On ju je skrio, veli Er-Rāzī, kao što je skrio mnoge druge stvari. Allah je skrio Svoje zadovoljstvo u pokornosti Njemu kako bi vjernici žudjeli za Njegovim zadovoljstvo kroz potpunu pokornost. Skrio je Svoju srdžbu u griješenju da bi vjernici i vjernice, zbog straha od Njegove srdžbe, ostavili sve grijehe. Skrio je primanje i uslišavanje dove, da bi Mu Njegovi robovi stalno dove upućivali, skrio je primanje tevbe (pokajanja) da bi vjernici ustrajavali u pokajanju.

Izraz Lejletul-kadr se u suri El-Kadr (uzastopno) navodi (ponavlja) tri puta. Ovo je jedini takav primjer u Kurʼanu Časnom. Kada se, recimo, govori o džehennemu u suri El-Humeze, isti se pod imenom El-Ḥutame spominje dva puta: Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti! A ne valja tako! On će, sigurno, biti bačen u Džehennem! A znaš li ti šta je Džehennem? Vatra Allahova razbuktana… (El-Humeze, 1-6.) Drugi primjer nalazimo u suri Eṭ-Ṭāriq: Tako mi neba i Danice! A znaš li ti šta je Danica? Zvijezda blistava! (Eṭ-Ṭāriq, 1-3.) Zapaža se da nema trećeg spomena Danice (Eṭ-Ṭāriq), kao što nema ni trećeg spomena džehennema (El-Ḥutame). Kao da je spominjanje Noći Kadr(a) ili sama Noć Kadr(a) važnija od (spomena) Danice (Eṭ-Ṭāriq) i džehennema (El-Ḥutame). Ovo bi mogla biti jedna aluzija na veličanstvenost, značaj i stepen Noći Kadr(a) i svjetla objave Kur'ana Plemenitog koje je zasijalo u njoj.

Noć Kadr(a) je jedinstven i nezamjenjiv poklon svim ljudima do Sudnjeg dana i prilika da ovaj ummet (pre)stigne, u kontekstu sticanja dobrih djela, prijašnje zajednice, narode i generacije, kojima je Uzvišeni podario duži životni vijek ili veći bereket u vremenu. Noć Kadr(a) je bolja od hiljadu mjeseci. Ko tu noć provede u ibadetu i pokornosti, Allah, dž.š., mu upiše nagradu ibadeta od hiljadu mjeseci (i više) u kojima nema te noći. Arapi su koristili izraz elfu šehrin kao hiperbolu da bi pokušali iskazati beskonačnost ili zauvječnost. U tom smislu, vrijednosti i blagodati Noći Kadr(a) prevazilaze hiljadu mjeseci (bez decidnog ograničavanja na ovaj broj i trajanje).

Za bolje sagledavanje i promišljanje značenja kur’anske sure El-Kadr neophodno je obratiti pažnju i na 185. ajet sure El-Bekare: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. i prvih šest ajeta sure Ed-Duḫān: Hā Mīm. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo - i Mi, doista, opominjemo - u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga - On, uistinu, sve čuje i sve zna…

Noć Kadr(a), kao noć vrijednosti, određenja i odluke, je izuzetna i jedinstvena prilika da se učine dobra djela vrijedna čitavog ljudskog života, a i to samo po sebi ukazuje na blagodat, bereket i značaj ove noći. Noć Kadr(a) je bolja od hiljadu drugih mjeseci, tj. od čitavog prosječnog ljudskog vijeka/života, prema onome kako ljudi doživljavaju i razumijevaju protok i računanje vremena. Stoga ova noć i ono što radimo u njoj može u potpunosti promijeniti tok našeg života.

Noć Kadr(a) je odabrano vrijeme, u odabranom mubarek mjesecu ramazanu, u odabranom društvu meleka koji se spuštaju u ovoj noći, koji čitavim svijetom pronose i šire potpuni mir, spas i sigurnost. Izraz tenezzelu-l-melā'iketu ukazuje na to da silazak meleka u ovoj blagoslovljenoj noći nije nešto što se jednom desilo, nego da je to nešto što će se uvijek i iznova, u precizirano vrijeme, događati. Na drugim mjestima u Kur’anu pronalazimo glagol tetenezzelu. Budući da dodatak na morfološki oblik aludira i na dodatna značenja ili pojačanje intenziteta mogućih značenja, možemo zaključiti da se u Noći Kadr(a) radi o silasku meleka koje nije tako često (samo jednom godišnje). U drugim primjerima, poput onog u suri Fuṣṣilet, riječ je o čestom (svakodnevnom) silasku meleka ljudima u trenutku smrti: Onima koji govore: "Gospodar naš je Allah" – pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki (tetenezzelu ‘alejhimu-l-melā'iketu): "Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. (Fuṣṣilet, 30.)

Prema velikom broju semantičara i najistaknutijih komentatora Kur’ana, Er-Rūḥ spomenut u suri El-Kadr je melek Džibril, a.s. Nazvan je tako jer Objava koju je dostavljao Muhammedu, s.a.v.s., oživljava ljudska srca kao što udahnjivanje rūḥa u ljudska tijela unosi živo(s)t.

Sigurnost (selām) je u njoj sve dok zora ne svane. - Ovo je noć apsolutnog mira u kojoj je onemogućeno šejtansko djelovanje na vjernike. Ovo je, isto tako, noć u kojoj se meleki spuštaju s dozvolom Gospodara svoga i pozdravljaju (selame) one koji ovu noć provode u raznim ibadetima.

To je noć sudbine, vrijednosti, dostojanstva, određenja i odluke. Ona je od najvećeg značaja za ljudski rod jer se u njoj, između ostalog, melekima izdaju i prenose naredbe i određenja Uzvišenog o opskrbi ljudi, dužini/trajanju njihovih života i ostalih poslova i događaja u toj godini. Časni meleki su oni koje Kur’ana opisuje na ovaj način: …koji se onome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti.

Muhammedu, a.s., bilo je dato znanje o Noći Kadr(a). Imao je namjeru da o tome obavijesti ashabe, ali je znanje iščezlo (podignuto) zbog prepirke dvojice ljudi. Prepirke i svađe, tako, budu razlog mnogih nedaća, ne samo za one koji su direktno uključeni u njih.

Dova koju je Muhammed, a.s., preporučio hazreti ‘Āʼiši da uči, u slučaju da zna kada je ta noć, je: "Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!" Ova dova je jedna najsažetijih i najkorisnijih dova u kojoj je spojeno dobro i ovog i budućeg svijeta.

(islam.ba)